Politički protivnici, Stevo Pendarovski (56), kandidat SDSM-a na vlasti i Gordana Siljanovska - Davkova (63), kandidatkinja nacionalističke desnice, izjednačeni su nakon prvog kruga održanog prošlog mjeseca.
Neznatna razlika u broju glasova, Pendarovski 42,85 posto i Siljanovska - Davkova 42,24 posto, svjedoči o podjeli na prozapadnjake i nacionaliste.
Predsjednički kandidati su se nedavno sučelili u vezi s odlukom vlasti da zemlja promijeni ime u Sjeverna Makedonija kako bi se završio 25-godišnji sukob s Grčkom zbog imena te bivše jugoslavenske republike.
Iznimno slab odaziv u prvom krugu, tek nešto veći od praga od 40 posto potrebnog da bi izbori bili valjani, mogao bi upućivati na to da se nije uspjelo animirati većinu od 1,8 milijuna birača.
U nedjelju će trebati ponovo preskočiti granicu od 40 posto izlaznosti kako zemlja, među najsiromašnijima u Europi, ne bi ušla u još jedno razdoblje političke nesigurnosti.
Premijer Zoran Zaev ipak vjeruje da će "izbori biti uspješni". U protivnom, razmišlja o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora.
Postoje i druge mogućnosti: raspisivanje novih predsjedničkih izbora, izmjena ustava iz kojeg bi se izbacio uvjet praga i davanje ovlasti parlamentu da bira predsjednika.
Sjeverna Makedonija je zbog teške političke krize organizirala desetak izbora u zadnjem desetljeću, što nije pridonijelo povjerenju birača u političare.
Izjednačen rezultat u prvom krugu mogao bi dati veći poticaj za izlazak u drugom, ocijenio je David Stephenson, politički konzultant u Skoplju.
"Važno je izabrati predsjednika u slobodnom, poštenom i demokratskom procesu", rekao je.
"Neuspjeh bi donio opasnost od novog razdoblja političke nestabilnosti koja bi mogla nauditi europskim težnjama zemlje i njezinu gospodarstvu", dodao je.
Nakon povijesnog dogovora o promjeni imena zemlje Atena je prestala blokirati napore Skoplja za članstvo u EU-u i NATO-u, ali on je i dalje razlog podjele i jedna od glavnih tema debata između predsjedničkih kandidata. Pendarovski mu je sklon a Siljanovska - Davkova nije.
U drugom krugu mogao bi biti presudan odaziv albanske manjine koja čini 20 do 25 posto od 2,1 milijuna stanovnika.
Njihov je kandidat na trećem mjestu u prvom krugu s 11 posto glasova. Blerim Reka nije javno podupro nijednog od dvoje kandidata za predsjedničku dužnost.
Ipak je pozvao Albance da glasuju za "prozapadnjački program", što se smatra prikrivenom potporom Pendarovskom. (Hina)