Ulazak Hrvatske u obje organizacije blokiraju članice EU-a Slovenija i Mađarska. Podršku Zagrebu za šengenski prostor i OECD-u Ljubljana uvjetuje provedbom arbitražne odluke o granici, a Budimpešta ulazak u OECD rješavanjem spora INA-MOL.
"Schengen je dio strategije međusobne podrške. Mi se međusobno podržavamo i mislim da trebamo s tim nastaviti. Što se tiče Schengena, nastavite računati na nas jer to je naša jasna pozicija", rekao je Alfano na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić.
Pejčinović Burić zahvalila je Italiji na političkoj potpori za ulazak u Schegenu, ponovivši da Hrvatska ima namjeru najkasnije do kraja ove godine biti potpuno tehnički spremna za ulazak u taj prostor.
"Za Hrvatsku su ostale još dvije važne teme, dvije važne europske politike kojima nije mogla pristupiti odmah već treba ispuniti određene uvjete, a to su Schengen i euro", ponovila je.
"Uvijek smo podržavali želje Hrvatske"
Što se tiče hrvatskog nastojanja da postane članicom OECD-a, Alfano je pozitivnom ocijenio ideju o širenju te organizacije koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta i ima trenutno 35 država članica.
"Mi smo u tom kontekstu uvijek podržavali želje Hrvatske koja je kandidat u toj organizaciji da postane članica, a svjesni smo svih koraka i pomaka koje je Hrvatska postigla u razinim područjima a koji ju približavaju predviđenim standaridma", istaknuo je talijanski ministar.
"U duhu iskrenog prijateljstva mi ćemo nastaviti podržavati hrvatsku ambiciju da uđe u tu organizaciju", dodao je.
O hrvatsko-slovenskom graničnom sporu
On je ponovno izrazio nadu da se hrvatsko-slovenski granični spor "može riješiti kroz suradnju i naći rješenje koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane, a da se ne djeluje unilateralno, i to sve unutar europskog doma".
Dvoje dužnosika predsjedalo je trećim Koordinacijskim odborom na kojem su sudjelovala još dvojica hrvatskih ministara - ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i turizma Gari Cappelli, kao i državni tajnici iz više ministarstava koji su sa svojim talijanskim kolegama održali bilateralne sastanke. Nakon bilateralnih sastanaka i plenarne sjednice ministri Alfano i Pejčinović Burić potpisali su i Zajedničku deklarciju.
Taj je zajednički sastanak na kojem su izraženi izvrni odnosi dviju država održan nakon više od sedam godina stanke, a on u bilateralnim odnosima, kako je ocijenio šef talijanske Farnesine, ima "ogromnu važnost za naše dvije zemlje i jedan je od važnih kanala za učvršćivanje bilateralnih odnosa".
O nacionalnim manjinama
Na sastanku se razgovaralo i o nacionalnim manjinama, gospodarskoj suradnji i migracijama, okolišu, prometnoj povezanosti posebno brodskim prometnim pravcima, povezivanju luka i sigurnosti na moru što su sve teme koje su ušle i u potpisanu Zajedničku deklaraciju.
Pejčinović Burić zahvalila je Italiji na dodatnom angažmanu glede manjina jer je Rim krajem prošle godine priznao povijesnu, jezičnu i kulturnu prisutnost hrvatske manjine u pokrajini Furlaniji- Julijskoj krajini.
"Znamo da jezična manjina već postoji u regiji Molize u kojoj također talijanska država nudi vrlo izdašnu pomoć u smislu pomoći oko infrastrukture od 2017-2019.", rekla je hrvatska šefica diplomacije, dodajući kako vjeruje u pozitivan razvoj dobrog položaja manjina u obje države.
Istaknula je da je Furio Radin i potpredsjednik parlamenta što dovoljno govori, kako je rekla, o statusu koji Hrvatska posvećuje talijanskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj ali i generalno ovom pitanju.
Italija prvo izvozno tržište za Hrvatsku
Ministri su ocijenili da su gospodarski odnosi "na vrlo visokoj razini". Pejčinović Burić naglasila je da je Italija za Hrvatsku prvo izvozno tržište, druga po uvozu, treći najvažniji investitor a talijanski turisti četvrti su po broju među onima koji posjećuju Hrvatsku.
Hrvatska je ministrica istaknula da se i Zagreb i Rim zalažu za daljnje proširenje Europske unije, a budući da je Italija u ovoj godini predsjedavajuća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Pejčinović Burić je rekla da vjeruje da Rim u tom smislu može napraviti iskorak, te dodala da će Hrvatska podržati sve pozitivne aktivnosti koje Italija u okviru OESS-a bude imala na tom planu.
Koordinacijski odbor ministara nadležnih za vanjske polosve, gospodarsku i industrijsku suradnju, energetiku, okoliš, infrastrukturu, promet, poljoprivredu, sveučilišta i znanstvena istraživanja utemeljen je Memorandumom o suradnji sklopljenim 2009. a na hrvatski prijedlog ovom su prigodom uvršteni i unutarnji poslovi, turizam i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Hrvatska je ministrica izrazila nadu da će se naredni sastanak koordinacije održati sljedeće godine u Zagrebu. (Hina)