Tajna psihološkog i fiziološkog utjecaja kave mogla bi se nalaziti u crijevnom mikrobiomu, a ne samo u molekuli kofeina. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications otkriva da je odnos između konzumacije kave i zdravlja složena interakcija, koja uključuje imunosne markere i crijevne bakterije, djelujući neovisno o takozvanom "osjećaju budnosti" koji se obično povezuje s tim mnogima omiljenim crnim napitkom.
Znanstvenici sa Sveučilišta College Cork u Irskoj analizirali su 31 redovitog konzumenta kave, koji piju tri do pet šalica dnevno, u usporedbi s kontrolnom skupinom od 31 osobe koje ne piju kavu.
Na samom početku obje su skupine bile ujednačene po tjelesnoj aktivnosti, kvaliteti sna i pokazateljima mentalnoga zdravlja. Međutim, kod onih koji piju kavu zabilježeni su jedinstveni imunosni markeri u krvi i specifični sojevi crijevnih mikroba. Kako bi se izolirali učinci, skupina koja pije kavu suzdržavala se od konzumacije dva tjedna prije ulaska u slijepu trotjednu fazu intervencije. Tijekom tog razdoblja, 16 ispitanika nastavilo je piti kavu s kofeinom, dok je njih 15 konzumiralo beskofeinsku inačicu kave.
Interakcija crijeva i mozga
Rezultati su ukazali na to da su oba napitka izazvala značajne mikrobne promjene. "Obje vrste kave smanjile su stres, depresiju, impulzivnost i upale, dok su istovremeno poboljšale raspoloženje i kognitivne izvedbe", navode autori istraživanja. Dok je kofein bio specifično povezan s boljom pozornošću i smanjenom tjeskobom, beskofeinska kava jedinstveno je pridonijela poboljšanju pamćenja, tjelesne aktivnosti i sna.
Mikrobiolog John Cryan i jedan od autora navedenog istraživanja, objašnjava šire implikacije nalaza istraživanja. "Kava je više od samoga kofeina, ona je složen prehrambeni čimbenik koji djeluje na naše crijevne mikrobe, naš metabolizam, pa čak i na naše emocionalno blagostanje. Naši nalazi sugeriraju da kava, bila ona s kofeinom ili beskofeinska, može utjecati na zdravlje na različite, ali komplementarne načine", kaže Cryan u objavi na stranicama spomenutog irskog sveučilišta.
Složene poveznice
Unatoč tim poveznicama, autori studije priznaju poteškoće u dokazivanju uzročno-posljedične veze, s obzirom na nepoznanice o načinu komuniciranja između crijeva i mozga. "Odnos između probavnoga i mentalnog zdravlja također se sve bolje razumije, ali mehanizmi koji stoje iza učinaka kave na ovu os crijeva-mozak ostali su nejasni", pojašnjava Cryan.
"Sveobuhvatni uvidi studije utiru put budućim istraživanjima, koja bi iskoristila ove interakcije za potencijalne zdravstvene intervencije i naglašavaju važnost razumijevanja višestrukih učinaka kave na ljudsku fiziologiju", zaključuju na kraju autori istraživanja.