Povratak u Bijelu kuću Donalda Trumpa, predsjednika nesklonog regulacijama za borbu protiv klimatskih promjena, vjerojatno će imati malen utjecaj na globalno zagrijavanje jer ni druge države ne smanjuju svoje emisije stakleničkih plinova, pokazalo je novo istraživanje u četvrtak.
Trump na vlast stupa u siječnju. Najavio je ukidanje zelenih regulacija aktualnog predsjednika Joea Bidena i povlačenje SAD-a iz međunarodnih sporazuma o ograničavanju zagrijavanja planeta na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Tekuća godina gotovo će sigurno biti najtoplija ikad izmjerena, a izmijenjena klima u njoj dovela je do razornih katastrofa diljem svijeta, poput poplava, oluja i toplinskih valova, piše agencija France Presse.
Projekt Climate Action Tracker (CAT) u novoj analizi klimatskih planova država izračunao je da bi Trumpovo povlačenje iz zelenih sporazuma moglo povisiti temperaturu Zemlje za oko 0,04 stupnja do kraja stoljeća.
Bill Hare iz Climate Analyticsa, jedne od grupa koje stoje iza CAT-a, rekao je da bi povratak republikanca mogao imati stvarno malen utjecaj. ''Šteta koju bi to učinilo za globalno klimatsko djelovanje, ako će se zadržati samo na SAD-u tijekom četiri do pet godina, vjerojatno je nadoknadiva", smatra Hare.
No on upozorava da bi utjecaj mogao biti znatno veći ako će se druge države povesti za umanjenim ambicijama SAD-a, drugog najvećeg svjetskog odašiljatelja stakleničkih plinova, koristeći ih kao alibi za svoje nedjelovanje.
Situacija će biti jasnija u narednim tjednima i mjesecima jer bi države trebale Ujedinjenim narodima prijaviti svoje nove, ažurirane planove smanjenja stakleničkih plinova do veljače.
Hare ističe da će od ključne važnosti biti reakcija Kine, najvećeg svjetskog odašiljatelja štetnih plinova, gotovo 2,5 puta više od SAD-a.
Radikalni rezovi
CAT je izračunao da je, prema aktualnim planovima država, svijet na putu zagrijavanja od čak 2,6 stupnjeva do kraja stoljeća. U odvojenom izvješću objavljenom u četvrtak CAT je istražio planove najvećih svjetskih zagađivača stakleničkim plinovima.
SAD tvrdi da će do 2030. prepoloviti emisije u svim sektorima u odnosu na 2005. godinu. CAT upozorava da se američke emisije moraju smanjiti za 65 posto ovo desetljeće te 80 posto do 2035. kako bi bile u skladu s ciljem od 1,5 stupnjeva.
Kina, čiji se plan tek čeka, mora smanjiti emisije stakleničkih plinova za 66 posto do 2030. u odnosu na razine iz 2023. te za 78 posto do 2035. godine. ''Kad se gledaju potrebne razine smanjenja emisija, razumno je pitati: kako je to moguće?" rekao je Hare o projekcijama za Kinu.
''Kratak odgovor je da je to zbog toga što možemo dekarbonizirati energetski sektor gotovo svugdje, i to brzo. Prva je stvar odustati od ugljena."
Kina istovremeno gradi elektrana na ugljen koliko i cijeli svijet zajedno. Reuters je u veljači izvijestio da je u protekle dvije godine odobrila 218 gigavata novih elektrana, dovoljno da se ''strujom opskrbi cijeli Brazil".
Izvješće CAT-a dolazi nakon što je u srijedu objavljeno istraživanje koje je zaključilo da su emisije stakleničkih plinova iz fosilnih goriva ove godine dosegle nove rekorde, što znači da će u budućnosti biti potrebni još snažniji rezovi ako će svijet htjeti ostvariti zacrtani cilj.
Emisije od ugljena, 41 posto ukupnih emisija iz fosilnih goriva, ove su godine narasle za 0,2 posto, pokazuju projekcije Global Carbon Projecta. Taj je postotak pao u SAD-u i Europskoj uniji, a narastao u Indiji, Kini i ostatku svijeta.