Rezultati istraživanja koje je proveo tim sa sveučilišta Griffith predvođen Amandom Dawson objavljeni su u četvrtak u časopisu Nature Communications.
Tim je istraživanjem prvi puta otkrivena sposobnost račića da fizički izazovu promjenu mikroplastike koju progutaju.
Mikroplastika su komadići plastike manji od pet milimetara koji štete morskom svijetu. Antarktički račići poznati kao antarktički krilovi važni su za okoliš jer predstavljaju hranu mnogim morskim sisavcima.
Znanstvenici su upozorili da mikroplastika u oceanima predstavlja znatan rizik velikim životinjama poput kitova, morskih pasa i manta (vrsta raže Manta birostris) koje ih progutaju jedući 'zaražene' krilove.
Istraživanje je pokazalo da krilovi mogu samljeti mikročestice polietilena u nanočestice.
Profesor Bengtson Nash s Griffitha kaže kako istraživanje otkriva "ranije neotkrivenu dinamiku u prijetnji koju predstavlja zagađenje plastikom".
Nash je kazao kako to znači da je biološka razgradnja mikroplastike u nanoplastiku vjerojatno raširena unutar većine ekosustava.
Dodao je da se štetni učinak probave mikroplastike mora dodatno proučiti kako bi se obuhvatili potencijalni učinci nanoplastike na stanice.
Veliki broj studija u području ekologije mora pokazuje egzistencijalnu prijetnju koju predstavljaju milijuni tona plastičnog otpada koji završe svake godine u oceanima.
Organizacija Ujedinjenih naroda za oceane nazvala je to "planetarnom krizom" u trenutku dok se procjenjuje da će proizvodnja plastike globalno nastaviti rasti.