Islamski militanti zauzeli su još dva grada u Iraku i sada kontroliraju petnaestak posto iračkog teritorija i prijete napadom na Bagdad, javljaju u petak agencije.
Militanti pod vodstvom Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) zauzeli su Sadiju i Džalaulu i okolna područja u pokrajini Dijali pošto su iračke snage sigurnosti napustile svoja područja, javlja BBC.
Islamisti su prethodno preuzeli kontrolu nad Faludžom, Ramadijem, Tikritom i Mosulom, drugim po veličini iračkim gradom.
ISIL je organizacija izrasla iz manjih militantnih skupina povezanih s Al-Kaidom. U ovoj formi djeluju godinu dana i imaju oko 5.000 boraca. Grupa je odlično organizirana i smatra se jednom od najopasnijih svjetskih džihadističkih organizacija. Tvrde da im svakodnevno pristižu novi regruti, i to i iz zapadne Europe, SAD-a, arapskog svijeta i s Kavkaza.
ISIL je jedna od islamističkih skupina koja se u Siriji bori protiv režima Bašara al-Asada. Uspiju li zadržati Mosul i učvrstiti svoju poziciju, napravili bi velik korak prema stvaranju islamskog emirata sastavljenog od sirijskog i iračkog teritorija. To bi bio najveći uspjeh neke džihadističke skupine još od 11. rujna 2001. i mogao bi dovesti do brojnih promjena granica na Bliskom istoku koje su nametnule Britanija i Francuska prije jednog stoljeća.
Vođa skupine je Abu Bakr al-Bagdadi kojeg opisuju 'pravim nasljednikom Bin Ladena'. Zovu ga i 'nevidljivim šeikom' zbog sposobnosti maskiranja i zametanja tragova.
Daljnji uspjeh ISIL-a ovisit će o produbljenju sektaških podjela između sunita i šijita, trenutno najveće crte razdora na Bliskom istoku. ISIL je ekstremna sunitska skupina koja šijite koji nastanjuju istočni i jugoistočni dio Iraka smatraju nevjernicima.
Obama opet baca oko na Irak: 'Proučavamo sve opcije'
U sukob bi se mogao uplesti Iran, zemlja s većinskim šijitskim stanovništvom, koja dijeli granicu s Irakom. Teheran podržava neke šijitske milicije u Iraku i premijera Nurija Malikija, također šijita. To bi moglo, piše BBC, dodatno 'potpaliti' iračke sunite, među kojima brojni već pomažu napredovanje ISIL-a u Iraku.
Iračka vojska zasad pruža slab ili nikakav otpor napredovanju džihadista, koji su, osim središnje vlade u Bagdadu, jako zabrinuli i Washington. No, američke opcije su ograničene.
SAD su u srijedu izrazile potporu iračkim čelnicima suočenima s ofenzivom širokih razmjera koju na sjeveru zemlje vode protiv ISIL-a. Bijela kuća smatra da zračni napadi zasad nisu opcija, iako nisu ni isključeni, te razmatra što bi moglo efikasnije pomoći iračkoj vladi u borbi protiv pobunjenika koje je na pojačane napade osobito potaknuo građanski rat u susjednoj Siriji.
SAD ni u kojem slučaju 'ne razmatra' mogućnost slanja vojnih snaga u Irak, osobito nakon odlaska iz te zemlje 31. prosinca 2011. i posljednjeg američkog vojnika, a nakon osmogodišnjeg vrlo napornog vojnog angažmana, rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki.
Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak je podržalo razjedinjene i nejake iračke vlasti u borbi protiv terorizma. Vijeće je zabrinuto i mogućim pogoršanjem sigurnosne situacije jer je iz Mosula izbjeglo oko pola milijuna ljudi.
U međuvremenu su kaos u zemlji iskoristili irački Kurdi i preuzeli kontrolu nad Kirkukom, jedinim gradom s većinskim kurdskim stanovništvom koji je ostao izvan njihove autonomne pokrajine na sjeveru Iraka. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook