U spomen na Homeinijev povratak 1. veljače, u Iranu se svake godine u svim školama, vlakovima i brodovima zvono oglašava u 9 sati i 43 kada je sletio zrakoplov te ajatolah opet kročio na iransko tlo. Međutim, pobjeda islamske revolucije i odlazak šaha Mohamda Reze Pahlavija, ostvareni su zahvaljujući djelovanju raznorodne tadašnje oporbe, čiji će napori postupno biti izbrisani iz povijesnih knjiga, školskih udžbenika te iranskih medija, piše u povodu godišnjice francuska agencija AFP.
Ruholah Homeini rođen je u obitelji vjerskih dužnosnika i odrastao je u planinskoj pokrajini Mahazi. Postao je učenikom ajatolaha Abdula Karima Herija Jazdija kojega prati na naukovanje u vjerski grad Qom gdje se i upoznaje s otporom vjerskih krugova prema sekularnim težnjama šaha Reze Khana. Homeini postaje poznat kada se 1944. pobunio protiv 'nemoralnosti' i utjecaja Zapada na iransku monarhiju. Ubrzo zatim razvio je koncept vladavine vjerskih vođa koji su zaduženi tumačiti islamsko pravo. Svoju doktrinu vladavine predstavlja u knjizi 'Islamska vlada' iz 1970.
Ta knjiga postala je vodič za uspostavu Islamske republike, proglašene 1. travnja 1979. kojoj Homeini postaje vrhovni vođa. Nakon njegove smrti, 3. lipnja 1989., naslijedio ga je na toj dužnosti ajatolah Ali Hamnei. Homeini je izrastao u protivnika režima kojega je osporavao i napadao od 1963. godine, a poglavito je osudio 'bijelu revoluciju', kojom je iste godine šah Mohamed Reza težio modernizirati iransko selo.
Homeini je bio uhićen u tri navrata zbog poticanja nemira te je izbjegao u egzil 1964., najprije u Tursku, zatim u Irak, te u Francusku. U egzilu snima audiokazete s govorima protiv šahova režima koje nalaze puta do Irana i oporbe. U Iranu je oporba raznorodna - demokrati i liberali, nacionalisti i marksisti te komunisti i mnogi od njih nisu prihvaćali šahove ideje. No u zemlji izbijaju štrajkovi i prosvjedi, a režim ih okrutno guši sve se više oslanjajući na zloglasnu političku policiju Savak.
Usred ekonomske krize prosvjedi kulminiraju u siječnju 1978. upravo kada u državnome listu izlazi uvredljiv članak protiv Homenina. On postaje vodeća ličnost pobune protiv šaha Reze Pahlavija. Pobuna se odvija kroz niz prosvjeda gušenih u krvi sve do šahova bijega 16. siječnja 1979.