Žena koja je više od desetljeća živjela s tri za život opasne autoimune bolesti vratila se gotovo normalnom životu nakon što je inovativna terapija resetirala njezin imunološki sustav. Riječ je o 47-godišnjoj ženi koja je prije toga prošla čak devet različitih terapija, ali nijedna nije dala trajan rezultat. Njezino je stanje u trenutku prije zahvata bilo iznimno teško – trebala je svakodnevne transfuzije krvi i stalnu terapiju za razrjeđivanje krvi da bi uopće preživjela.
Liječnici u Njemačkoj odlučili su primijeniti CAR-T terapiju, metodu koja se već pokazala revolucionarnom u liječenju određenih vrsta raka. Iz njezina su tijela izdvojili T-limfocite, genetski ih modificirali da prepoznaju i uništavaju problematične B-limfocite te ih vratili natrag u organizam, piše The Guardian.
Rezultati su bili brzi i iznenađujući. Već nekoliko tjedana nakon terapije sve tri bolesti počele su se povlačiti, što liječnici opisuju kao prvi takav slučaj u svijetu. Posljednju je transfuziju primila samo tjedan dana nakon zahvata, a već dva tjedna kasnije bila je dovoljno snažna za svakodnevne aktivnosti.
Osim autoimune hemolitičke anemije, od koje joj je organizam uništavao crvene krvne stanice, bolovala je i od imunološke trombocitopenije, koja povećava rizik od krvarenja, te antifosfolipidnog sindroma, koji pak povećava rizik od stvaranja opasnih krvnih ugrušaka. Sve tri bolesti bile su povezane s poremećenim B-limfocitima. Terapija je uništila te "pogrešne" stanice, a kada su se one ponovno pojavile nekoliko mjeseci kasnije, činilo se da su normalno funkcionirale. Upravo zato liječnici smatraju da je došlo do svojevrsnog "resetiranja" imunološkog sustava.
Sada, 14 mjeseci nakon zahvata, žena je i dalje u remisiji bez potrebe za daljnjim liječenjem te se u velikoj mjeri vratila svakodnevnom životu. Iako još ima blago snižene bijele krvne stanice i povišene jetrene enzime, liječnici vjeruju da je to posljedica ranijih terapija, a ne same CAR-T metode.
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o pojedinačnom slučaju i da su potrebna dodatna istraživanja, no ističu da bi taj pristup mogao značajno promijeniti način liječenja autoimunih bolesti u budućnosti.