"Izricanje presude u slučaju Karadžić održat će se u četvrtak, 24. ožujka u 14 sati u sudnici 1", stoji u odluci Raspravnog vijeća koju potpisuje predsjedavajući sudac O-Gon Kwon.
Tužiteljstvo Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju zatražilo je u završnim riječima u rujnu 2014. kaznu doživotnog zatvora za nekadašnjeg čelnika bosanskih Srba, optuženog između ostaloga za masakr više od sedam tisuća muškaraca i dječaka u Srebrenici te granatiranje Sarajeva.
"Pod Karadžićevim zapovijedanjem i nadzorom njegovi su podređeni sa suradnicima protjerali, ubili, mučili i na druge načine zlostavljali stotine tisuća Muslimana i Hrvata", napisali su tužitelji u završnom podnesku.
"Proglasi li vijeće Karadžića odgovornim za znatan dio tih zločina... doživotni zatvor jedina je prikladna osuda", poručili su u podnesku.
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske uhićen je u srpnju 2008. godine, nakon višegodišnjeg skrivanja pod lažnim identitetom "doktora Dabića", a tjedan dana kasnije izručen je Haškom sudu. Optužnica Tužiteljstva Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) tereti ga za genocid i zločine protiv čovječnosti koje je počinio na teritoriji BiH od 1992. do 1995. godine.
"Pokolj u Srebrenici u lipnju 1995., u kojem je likvidirano više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, jedna je od crnjih stranica u povijesti čovječanstva, a zločini u srebreničkoj enklavi predstavljaju vrhunac odluke Radovana Karadžića da se istočna Bosna očisti od muslimanskog stanovništva", izjavio je u uvodnim riječima na početku suđenja Karadžiću u studenome 2009. tužitelj Alan Tieger.
Karadžića je ICTY optužio po 11 točaka optužnice za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, među kojima su 44-mjesečna opsada Sarajeva tijekom koje je poginulo blizu 12.000 ljudi i pokolj u Srebrenici.
"Preživjeli nisu uspjeli obnoviti svoje živote. Ta trajna tragedija dio je zločinačkog naslijeđa", poručio je tada Tieger.
ICTY je prvi put optužnicu za genocid protiv Karadžića podignuo 1995., ali se bivši predsjednik RS uspješno skrivao punih 14. godina.
Haški sud 31. ožujka izriče presudu i Vojislavu Šešelju, vođi srpskih radikala i četničkom vojvodi, za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, dijelovima BiH i u Vojvodini. (Hina)