roblemi s kojima su se tražitelji azila i migranti suočavali prolazeći kroz Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Makedoniju su, među ostalima, prespor postupak registracije i neodgovarajući uvjeti prihvata, a
su te teškoće još pogoršavala, navodi nevladina udruga za zaštitu ljudskih prava.
Vlade zemalja zapadnog Balkana trebale bi se usredotočiti na poboljšanje zaštite ljudskih prava, uključujući i prava tražitelja azila, stoji u godišnjem izvješću Human Rights Watcha.
'Vlade zemalja zapadnog Balkana koje teže ulasku u Europsku uniju moraju ispuniti sve obveze kada su posrijedi ljudska prava', rekla je analitičarka HRW-a za zemlje zapadnog Balkana i istočnoeuropske zemlje Lydia Gall.
Zabrinutost za ljudska prava u BiH, Srbiji, Kosovu
HRW je u Svjetskom izvješću 2016., dokumentima potkrijepio zabrinutost za ljudska prava u BiH, Srbiji i na Kosovu tijekom 2015.
'To se odnosi na odgovornost za počinjene ratne zločine, na borbu protiv diskriminacije prema manjinana i jamčenje humanog pristupa prema tražiteljima azila i migrantima', kaže Gall.
U izvješću se navode i ostali problemi s područja ljudskih prava u zemljama zapadnog Balkana: ograničeno procesuiranje odgovornih za ratne zločine na nacionalnim sudovima nakon raspada Jugoslavije, govor mržnje u medijima, stalna diskriminacija Roma te uznemiravanje i zastrašivanje pripadnika LGBT zajednice.
Postignut je ograničen napredak u odgovornosti za ratne zločine na nacionalnim sudovima Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova. Tužitelji na sudovima za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i u Srbiji nemaju dovoljna sredstva koja bi im omogućila da se nose sa slučajevima, piše HRW.
Dvadeset godina nakon zaključenja Daytonskoga mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina ostala je podijeljena, a okoštala politička struktura onemoguuje napredak. Nema napretka u primjeni dviju presuda Europskoga suda za ljudska prava, iz 2009. i 2013., kojim se od BiH traži da izmijeni svoj diskriminirajući ustav koji članovima manjina onemogućuje kandidiranje na visoke političke funkcije, upozorava HRW.
Migrantska kriza narušava ljudska prava u Europi
U izvješća na 659 stranica HRW donosi podatke o ostvarenju ljudskih prava u više od 90 zemalja.
U uvodnome dijelu, izvršni direktor Kenneth Roth piše da je širenje terorističkih napada izvan Bliskog istoka i velik priljev izbjeglica potaknut represijom i sukobom naveo vlade mnogih zemalja da smanje ljudska prava u nastojanju da zaštite vlastitu sigurnost.
'Strah od terorističkih napada i potencijalni učinak priljeva izbjeglica vidljivo je smanjio ljudska prava u Europi i drugim regijama', kaže Roth.
Mjere koje je francuska vlada donijela nakon terorističkih napada u Parizu poput izvanrednog stanja, pretraživanja stanova bez prethodnog odobrenja nadležnog pravosudnog tijela 'bude zabrinutost' za slobodu kretanja, udruživanja i izražavanja, ocjenjuje HRW. Upozorava na 'flagrantnu islamofobiju i besramnu dijabolizaciju izbjeglica' u Sjedinjenim Državama gdje potencijalni kandidat za predsjednika Donald Trump predlaže zabranu ulaska muslimanima u SAD.
Rusija, Kina guše aktivnosti civilnog društva
Istodobno su u 2015. autoritarne vlade u cijelom svijetu, strahujući od mirnih prosvjeda, koje društveni mediji često potenciraju, intenzivno gušile rad neovisnih skupina. U tom kontekstu HRW napose proziva Rusiju i Kinu gdje se najviše guši rad civilnog društva.
'U Kini i Rusiju... državni vrh je sklopio prešutni pakt s narodom - 'Omogućit ćemo vam sve više blagostanja, ako nam dopustite da vladamo bez polaganja računa', kaže Roth.
Kao primjere naveo je sve teži rad udruga civilnog društva u Rusiji koje primaju pomoć iz inozemstva.
Kineski aktivisti bore se za ljudska prava no prijete im zatvorske kazne i vrlo slobodno tumačena primjena zakona protiv terorizma, kaže Roth. Zbog toga jača aktivnost na društvenim medijima koje Kina nastoji kontrolirati. (Hina)