Hoover je predlagao uhićenje 12 tisuća Amerikanaca

Slika nije dostupna
Bivši čelnik američkog FBI-a J. Edgar Hoover predložio je 1950. godine uhićenje 12.000 Amerikanca i suspenziju njihova prava na "habeas corpus" jer su bili "potencijalno opasni", piše New York Times od nedjelje.

Hoover, koji je vodio FBI desetljećima, svoj je plan predložio predsjedniku SAD-a Harryju Trumanu 12 dana nakon početka rata u Koreji, stoji u novim deklasificiranim dokumentima koje navodi NYT.

Šef FBI-a napisao je da bi agencija na temelju godinama prikupljanog popisa koristila "glavni uhidbeni nalog" za "privođenje svih potencijalno opasnih pojedinaca" po nacionalnu sigurnost.

Hoover je Trumanu sugerirao da masovna slanja u zatvor opravda "zaštitom domovine od izdaje, špijunaže i sabotaže", kaže se u deklasificiranom pismu objavljenom na internet stranicama newyorškog lista.

Nema naznaka da su Truman ili njegov nasljednik u Bijeloj kući Dwight Eisenhower prihvatili bilo koji aspekt Hooverovog plana.

Od njegove smrti 1972. Hoovera su povjesničari prikazivali kao dužnosnika koji je često zlorabio svoje ovlasti, kršio građanske slobode i pretjerivao u prikazivanju prijetnje podrivanja države.

Njegovi prijedlozi masovnih uhićenja 1950. uključuje suspendiranja "habeas corpusa", odnosno prava zatvorenih da pravnim putem ospore zakonitost njihova lišavanja slobode.

To stoljećima staro načelo upisano je u ustav SAD-a, ali je postalo predmet rasprave u nedavnim pravnim bitkama oko zatvaranja osumnjičenih u okviru američkog "rata protiv terorizma".

Administracija predsjednika Georgea W. Busha i bivši Kongres kojim su dominirali republikanci odrekli su pravo na "habeas corpus" osumnjičenima koji se na neodređeno vrijeme drže u logoru za zarobljenike Guantanamo na Kubi.

Vrhovni je sud presudio da građanima SAD-a ne može biti uskraćeno to pravo, a očekuje se da ove godine olduči i može li 300 stranaca zatvorenih u vojnoj bazi Guantanamo uživati isto pravo.

Hoover je također predložio da se uhićeni, većinom državljani SAD-a, drže u saveznim zatvorima i vojnim bazama u "trajnom pritvoru".

Zatvorenici bi imali pravo saslušanje pred vijećem koje bi činio sudac i dva građana ali saslušanja "ne bi bila vezana pravilima o dokaznim postupcima", napisao je.

Hooverov je plan dio zbirke hladnoratovskih dokumenata obavještajnog karaktera od 1950. do 1955. koje je deklasificirao i objavio State Department, piše New York Times.