'Moramo pokrenuti ujednačen sustav prava azila', rekao je Franciose Hollande novinarima naglasivši da se radi o 'izvanrednoj situaciji koja će trajati'.
Kancelarka Angela Merkel je istaknula da Europska unija mora što prije početi primijenjivati jednako pravo azila.
Kancelarka je također zaželjela da se ove godine pokrenu centri za registriranje u zemljama ulaza, Grčkoj i Italiji. Nije otvoren niti jedan od tih centara u kojima se odvajaju migranti koji imaju pravo azila od ostalih od kraja lipnja kada je o tome donešena odluka i dodala da 'ne mogu tolerirati takvo kašnjenje'.
Naglasivši da su Francuska i Njemačka solidarne, francuski predsjednik je naglasio ujednačene podjele izbjeglica koji imaju pravo azila u Europi i dostojanstveno ispraćanje osoba koje su ilegalno ušle.
'Također moramo pokrenuti ujednačen sustav prava azila, kao i zajedničke migracijske politike sa zajedničkim pravilima' i spomenuo 'norme prihvata i definiciju sigurnih zemalja'.
'Postoje trenuci u našoj europskoj povijesti kada smo suočeni s izvanrednom situacijom, danas je to slučaj i ova će izvanredna situacija trajati', zaključio je Hollande.
Grčka kaže da ima infrastrukturu nedovoljnu za izbjeglice
Grčka je priopćila u ponedjeljak da njezina infrastruktura nije dovoljna za valove izbjeglica koji dolaze u zemlju u jednoj od najgorih humanitarnih kriza s kojima je suočena Europa od Drugog svjetskog rata.
Dok se bori s katastrofalnom gospodarskom krizom, Grčka je uvučena u novu krizu nakon masovnog dolaska izbjeglica, većinom Sirijaca koji bježe pred građanskim ratom.
Neke međunarodne humanitarne agencije nisu zadovoljne odgovorom Atene na dolazak imigranata. UNHCR je priopćio prošli tjedan da je Grčka trebala pokazati više vodstva i preuzeti kontrolu nad situacijom.
Broj imigranata koji su došli u Grčku ove je godine premašio 160.000, trostruko više nego prošle godine, i grčke vlasti se više ne mogu nositi s tom situacijom.
ZALIHE SU PRI KRAJU 'Nadamo se da će moje dijete odrastati u sigurnosti'
'Ovo je zemlja primateljica i kao takva je obavezna imati infrastrukturu', izjavila je Olga Gerovasili, glasnogovornica grčke odlazeće ljevičarske Sirizine vlade.
'Međutim, optužuju nas za stvari koje nismo imali vremena napraviti, ono što sve (prijašnje) vlade nisu učinile posljednjih godina', rekla je ona za Alpha TV.
'To nije samo grčka tragedija, to je europska kriza', rekao je Gauri van Gulik, zamjenik direktora Amnesty Internationala za Europu i središnju Aziju. 'Događa se pred očima kratkovidnih europskih čelnika kojima je veći prioritet osigurati granice nego pomoći preživjelima sukoba', istaknuo je.
Austrija najavila pomoć Makedoniji
Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz posjetio je u ponedjeljak Makedoniju i najavio pomoć toj zemlji u suočavanju s velikim brojem izbjeglica.
'Države zapadnog Balkana pregažene su, suočene s izazovima koje prelaze njihove mogućnosti i ostavljene na cjedilu', rekao je Kurz na letu za Skoplje. 'Moramo im pomoći', dodao je.
Tijekom susreta s makedonskim ministrom unutarnjih poslova Mitkom Cavkovim na makedonsko-grčkom graničnom prijelazu Gevgeliji Kurz je rekao kako 'dublinsko pravilo', koje određuje da izbjeglica ostaje u onoj zemlji EU u koju je prvu došao, više ne funkcionira.
Makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s austrijskim kolegom zatražio je pomoć europskih partnera. S Makedonijom se mora postupati kao s integralnim dijelom EU, rekao je.
Ovo je 'jedina granica preko koje migranti dolaze iz jedne zemlje EU u zemlju koja nije članica EU', rekao je Poposki.
Oba su ministra kritizirala ponašanje Grčke u izbjegličkoj krizi. Nije u redu da se izbjeglice jednostavno propušta, rekao je Kurz, dodajući kako je potrebno rješenje na razini EU. Grčka prema njegovim riječima mora bolje osigurati vanjsku granicu EU, iako i Grčka zaslužuje pomoć.
Austrijski šef diplomacije zatražio je od EU više pozornosti za zapadnobalkansku izbjegličku rutu. Smatra da bi se na tu temu trebao održati sastanak na vrhu Unije.
Sjever Vojvodine u iščekivanju najvećeg vala migranata s Bliskog istoka
Sjever Vojvodine iščekuje do sada najveći val migranata s Bliskog istoka, nakon što je u posljednja 24 sata u Srbiju iz Makedoniju ušlo više od 8.000 ljudi uglavnom Sirije, Iraka i Afganistana, javljaju u ponedjeljak vojvođanski mediji.
Skupine ljudi, s malom prtljagom i sve češće malom djecom, kako u koloni hodaju ili odmaraju u parkovima, stalni su prizor pograničnih gradova i mjesta na sjeveru Vojvodine – Subotici, Kanjiži, Bačkim Vinogradima, Horgošu.
To su posljednje postaje pred njihov ilegalan prelazak u Mađarsku koji međutim postaje sve teži zbog žičane ograde koju mađarska vojska podiže na granici dviju zemalja.
Izbjeglice u Suboticu stižu posebnim autobusima i vlakovima. Jednom dnevno, oko podneva iz Beograda stiže elektromotorni vlak u kojemu je najmanje 200 migranata koji bježe pred ratom i siromaštvom.
Njih na postaji u predgrađu Subotice dočekuje autobus gradskog poduzeća i taksisti, koji ih prevoze do željenog odredišta, blizu granice s Mađarskom.
Od utorka se očekuje da će se broj pristiglih migranata višestruko povećati, nakon što je makedonska policija i vojska tijekom vikenda odlučila dopustiti njihov prolazak.
Makedonska vlast je pokušala zaustaviti ulazak migranata iz Grčke ali je poslije više sukoba i međunarodnog pritiska odustala od te namjere.
Za to vrijeme u Vojvodini sve je više akcija prikupljanje pomoći za migrante.
U mjestu Zrenjaninu je u ponedjeljak je organizirana „solidarna pješačka akcija“ čije je cilj prikupljanje pomoći u hrani, odjeći, igračkama i sredstvima za osobnu higijenu.
Centar za zaštitu i pomoć tražiteljima azila pozvao je građane da volontiraju u osiguravanju i udjeljivanju pomoći, te na stvaranje tolerantne atmosfere u društvu.
Migracija kroz Srbiju stalna je tema u vojvođanskim medijima i javnosti.
Procjenjuje se da je tijekom ove godine kroz Srbiju, pa tako i Vojvodinu, prošlo oko 90.000 izbjeglica sa Bliskog istoka i sjeverne Afrike. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook