Pravom informacijom, ipak, raspolažu oni izravno uključeni u proces - suci izvanraspravnog vijeća Specijalnog suda u Beogradu koji trebaju odlučiti koji je to 'razumni rok' na čekanje navodne žalbe i potom ju ili odbiti i dati zeleno svjetlo ili prihvatiti, srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović koja potpisuje nalog o izručenju, srbijanska i nizozemska policija koje obavljaju tehnički dio posla izručenja i na kraju Haški sud koji uobičajeno potvrđuje da je proces izručenja dovršen tek kad je optuženik sigurno smješten iza schengenskih zidina.
Svjetski mediji stoga su proteklih dana obavili logistički dio posla i pokrili sve točke vjerojatnog Karadžićeva puta u Haag - od beogradskog pritvora, preko zračne luke Nikola Tesla u Beogradu, rotterdamskog aerodroma na koji su dosad dopremani optuženici uhićeni u Srbiji, do zgrade pritvora UN-a u Scheveningenu.
Na samom Haškom sudu tek je neznatno više novinara nego obično, a pred zgradom danima je parkirano tek nekoliko vozila sa satelitskim antenama.
Ako se bude primjenjivala dosadašnja procedura Karadžićev transport do pritvora obavit će se kolonom od dva kombija sa zatamnjenim staklima uz policijsku pratnju na motorima. Jedina dosadašnja iznimka bilo je prebacivanje bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića koji je prije sedam godina u ranim jutarnjim satima bio prebačen helikopterom iz obližnje vojne baze izravno u prostor pritvora.
Standardna procedura po ulasku u pritvor uključuje utvrđivanje identiteta, liječnički pregled i uručivanje optužnice. Karadžić će biti smješten u UN-ovu dijelu velikog zatvorskog kompleksa u kojem je trenutno 37 optuženih za ratne zločine i s kojima može dijeliti sve - od zajedničke kuhinje do sportskih aktivnosti. Zatvorske ćelije u tom su dijelu veće od uobičajenih standarda i imaju oko 15 četvornih metara s kupaonicom, policama i televizorom.
Glavni haški tužitelj Serge Brammertz, kako je najavljeno, obratit će se medijima ubrzo po Karadžićevu dolasku u pritvor.
Prema pravilima suda Karadžić će morati što prije izaći pred sud kako bi se izjasnio o krivnji po 11 točaka optužnice koja ga, po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti, tereti za genocid i sudjelovanje u genocidu u Srebrenici te druge ratne zločine uključivši teror nad Sarajevom i logore.
Haško tužiteljstvo već je najavilo da preispituje optužnicu koja, među ostalim, ne sadrži teze o udruženom zločinačkom pothvatu jer je posljednji puta mijenjana prije osam godina i nakon toga nitko na njoj nije radio.
Karadžić se može odbiti odmah izjasniti o krivnji i nakon toga teče rok od 30 dana u kojem to može učiniti. Ukoliko se ni tada ne izjasni sud će u njegovo ime evidentirati kao da se izjasnio da se ne osjeća krivim.
Ako ne bude imao svoga branitelja s akreditacijom za zastupanje pred ICTY-ijem Karadžiću će branitelja po službenoj dužnosti za potrebe prvog pojavljivanja odrediti sud i to je u pravilu netko od odvjetnika koji već brane u nekom haškom predmetu. Iz krugova oko Karadžića proteklih dana najavljeno je da će se u Haagu braniti sam, ali to ovisi hoće li mu ICTY to i dozvoliti.
Nakon prvog pojavljivanja predsjednik Haškog suda prvo će odrediti predraspravno vijeće koje će voditi postupak, a kad se približi datum početka suđenja tada će predsjednik Suda odrediti i koje će sudsko vijeće voditi samo suđenje.