Grčka vlada uvela je stroge mjere štednje i kod čelnika drugih država iz euro-zone isposlovala financijsku 'zaštitnu mrežu', ali su troškovi kredita koje uzima i dalje više no dva puta veći nego kad je primjerice zadužuje Njemačka. Papandreu je prvi puta od listopada, otkad je njegova vlada na čelu Grčke i otkad se otkrilo da je proračunski deficit dvostruko veći nego što se prikazivalo, izjavio da je najgore prošlo, naglašavajući da je Grčka vratila kredibilitet, ali da je pred njom još dosta teškog rada.
'Grčka je ponovo dobila kredibilitet. Naravno, to su kratkoročne promjene. Moramo se upustiti u dubinske promjene, što smo već počeli raditi', rekao je Papandreu.
Papandreu kao rješenje predlaže decentralizaciju državne uprave
Kao jedan od načina da se prekine s politikom usluga i povlastica na bazi prijateljskih veza, Papandreu je predložio i decentralizaciju državne uprave. 'Ako učinimo ono što je nužno', zemlja će izaći iz krize jača i znatno sposobnija, rekao je grčki premijer priznajući da smanjenje plaća i druge mjere štednje teško pogađaju građane, ali da će tako biti i sljedećih nekoliko godina.
Prema ispitivanju javnog mišljenja koje je u Grčkoj provela agencija Alko i objavila u subotu, Papandreuova stranka PASOK unatoč nepopularnim mjerama i dalje ima 10 posto prednosti u odnosu na konzervativnu oporbu. Grčka pokušava smanjiti vanjsko zaduženje države koje je premašilo 300 milijardi eura, što je više od godišnjeg BDP-a koji se procjenjuje na 240 milijardi eura. Samo za servisiranje dugova i pokriće tekućih troškova do kraja svibnja, Grci na međunarodnom financijskom tržištu moraju hitno posuditi 16 milijardi dolara. (Hina)