"Politička obiteljska karijera vrlo je snažna pojava u Grčkoj gdje se ljudi bave politikom kao profesijom" i prenose je s oca na sina, za razliku od drugih europskih zemalja, rekao je politolog Ilias Nikolakopoulos za agenciju France presse.
Sadašnji premijer Costas Karamanlis (51), čelnik konzervativne stranke Nova demokracija (ND), koji se natječe za još jedan mandat, nećak je Costantina Karamanlisa, koji je bio premijer 50-ih i 60-ih godina, te od 1974. do 1981., prije nego će postati predsjednik Republike.
Premijerov glavni rival na izborima 16. rujna je Georgios Papandreou (55), čelnik stranke Pasok (socijalisti) i unuk velikog vođe centrista koji se također zvao Georgios Papandreou te bio premijer 1944. i 60-ih godina prošlog stoljeća. Andreas Papandreou, otac aktualnog vođe socijalista, utemeljitelj je Pasoka, stranke osnovane nakon rušenja diktature (1967-74.), koji je pak vladao od 1981. do 1989., te od 1993. do 1996.
>> Nedjeljni izbori u Grčkoj težak ispit za premijera Caramanlisa
Uz te dvije linije, postoje i druge obitelji političara koje
desetljećima sudjeluju u političkom životu zemlje. Najistaknutije među njima je prezime Mitsotakis. Dora Bakoyannis, ministrica vanjskih poslova u vladi premijera Karamanlisa, bivša je gradonačelnica Atene i kći Constantina Mitsotakisa, premijera od 1990. do 1993. Njezin mlađi brat Kyriakos naslijedio je svoga oca u parlamentu.
I na desnici i ljevici djeluju i drugi muškarci i žene, koji su djeca poznatih političkih što su bili aktivni u Grčkoj nakon povratka demokracije 1974. To su prezimena Gennimatas, Alevras i Koutsogiorgas za stranku Pasok, te Varvitsiotis, Kefalogiannis i Guelestathis za Novu demokraciju.
Takav način vođenja politike nije po ukusu svih Grka i neki u njemu vide zastranjenje, poput književnika Petrosa Markarisa, koji ocjenjuje da je "nasljeđivanje (političkih) mjesta" naprosto "užasavajuće". "To stvara logiku dinastija koja nema mnogo veze s demokracijom. To je velika pogreška Grčke", ističe Markaris.