Grci u nedjelju kreću na prijevremene izbore o budućnosti zemlje, rekao je konzervativni premijer Antonis Samaras na skupu svojih pristaša na sportskom stadionu u Kalamati, njegovu rodnom gradu na Peloponezu.
Samaras, čelnik Nove Demokracije, pod velikim je pritiskom zadnjih dana kampanje da mora pobijediti Sirizu i nastaviti svoj put ekonomskih reformi. Ali teško će se othrvati naletu Aleksisa Ciprasa i njegove koalicije jer Siriza po posljednjim anketama povećava svoju prednost na 6,5 posto.
Siriza, koja kampanju vodi uz geslo "Dolazi nova nada", obećala je da će pregovorima dogovoriti nove uvjete grčkog programa štednje koji joj u zamjenu za spasonosne kredite diktiraju Međunarodni monetarni fond, Europska unija i Europska središnja banka te inzistirati na otpisu velikog dijela grčkog duga od 320 milijardi eura, odnosno 170 posto BDP-a.
Merkel želi da Grčka ostane u eurozoni
Cipras obećava i povećanje javne potrošnje, opoziv mjera štednje, veće mirovine i veću minimalnu plaću, poništenje mnogih strukturnih reformi i uvođenje poreza bogatima, te zaustavljanje privatizacije. Njegova obećanja padaju na plodno tlo jer je većini Grka već muka od dugotrajne štednje i rezova, a u većini pristaju i na izlazak iz eurozone.
Podršku Sirizi dali su javno i deseci svjetskih intelektualaca poput Noama Chomskog, Slavoja Žižeka, Ken Loacha, Tariqa Alija, Terese Forcades, a među njima i hrvatski Srećko Horvat, Igor Štiks i Nadežda Čačinović.
Ciprasov konzervativni suparnik Samaras, suprotno, odlučan je nastaviti postojeći smjer. "Očekujem jasnu pobjedu Sirize", kaže George Cogopulos, analitičar Helenske zaklade za europsku i vanjsku politiku.
Siriza, međutim, vjerojatno neće osvojiti većinu u parlamentu s 300 mjesta unatoč tome što relativni pobjednik izbora dobiva 50 zastupničkih mandata bonusa.
"Cipras će morati ući u teške pregovore s manjim strankama centra želi li formirati koalicijsku vladu koja će, pak, morati brzo sastaviti zajedničku platformu za sporazum s trojkom kreditora", dodaje Cogopulos.
Mnogi analitičari upozoravaju da bi, ne uspije li Cipras u tome, Grčka vrlo brzo mogla na još jedne izbore. "To je scenarij koji nitko u Grčkoj ne želi", tvrdi Cogopulos.
Različiti pogledi na budućnost
Izbori u nedjelju fokusirani su na dva argumenta o tome kako bi trebala izgledati grčka budućnost nakon više od četiri godine stranog kreditiranja.
Samaras, koji je uspio ostvariti primarni višak i osoviti gospodarstvo ponovo na noge, zagovara nastavak reformi i programa štednje jer to smatra temeljem za stabilnost i rast.
Takav plan, međutim, dolazi uz visoku cijenu jer je nezaposlenost 26 posto, a trećina stanovništva živi na granici siromaštva ili ispod nje.
Obalni grad Kalamata tradicionalno glasa za desni centar i tamo Samaras uvijek dobro prolazi. Međutim, čak su i u gradu njegovih najodanijih pristaša mnogi izgubili povjerenje u standardni politički establišment i željni su promjene.
"Razočaran sam sa svima, uključujući Novu demokraciju i njezinu politiku štednje. Glasat ću za neku stranku koja nikad nije vodila zemlju", rekao Giorgos Drakopolu, koji vodi školu jedrenja. "Situacija ovdje nije tako teška kao u Ateni, ali to ne znači da lako živimo. Teško je naći posao, svi strahuju što donosi sutra, a političari narodu ne daju nadu", dodaje.
Otprilike 245 kilometara sjevernije, Lukas Duros, koji vodi malu ribarnicu na atenskoj tržnici, kaže da je spreman kockati se s Ciprasom. "Aktualna je vlada nametnula toliko poreza i mjera da mi banka prijeti da će mi uzeti kuću jer joj ne mogu vraćati kredit. Svaka je vlada bolja od ove koju imamo", tvrdi.
Samaras upozorava da će Siriza dovesti do sukoba s grčkim europskim partnerima i ugroziti grčko mjesto u eurozoni. S tim se slaže i pobornica Nove Demokracije Aleksija Andianu: "Zadnja stvar koju Grčka treba je konfrontacija s EU-om. Moramo slijediti logičan put oporavka, a Sirizina pobunjenička politika pogubna je za ovu zemlju".
Atena riskira da ostane bez novca sredinom godine ako izvješće o napretku u ispunjavanju reformskih uvjeta ne bude završeno do kraja veljače. Ministar financija Gikas Harduvelis rekao je da zemlja neće primiti ratu od 7,2 milijuna eura ukoliko se ne ispune uvjeti kreditora.
"Jedna od prvih stvari koju nova vlada mora napraviti jest zatražiti tehničko produženje rokova ili će zemlja ostati bez novca", zaključuje Cogopulos.
Stranke
Osim Sirize, koja u anketama vodi s 35 i Nove demokracije koja se vrti oko 29 posto, izgleda za ulazak u parlament ima i nedavno osnovana stranka To Potami (Rijeka), koju vodi televizijski novinar Stavros Teodorakis, a prihvatljiva je i lijevim i desnim biračima razočaranima u tradicionalne stranke. To Potami je po anketama na trećem mjestu s 5,4 posto potpore.
Slijedi s 5,3 posto ekstremna Zlatna zora, čiji je simbol sličan nacističkoj svastici, a predsjednik stranke kampanju vodi iz zatvora. Sve ostale grčke stranke odbijaju suradnju s njom. Na nedavnim izborima za Europski parlament osvojila je čak 9,4 posto glasova.
Nekoć velika snaga u grčkoj politici, socijalistički Pasok, manjinski partner u Samarasovoj koaliciji, srozao se na 5,2 posto podrške. Prije šest godina stranka je općim izborima osvojila 44 posto. Njezin čelnik Evangelis Venizelos bio je jedan od ključnih pregovarača s međunarodnim kreditorima.
Pošto je u Grčkoj izborni prag tri posto, u parlament bi mogli i komunisti, koji odbijaju bilo kakvu suradnju sa Sirizom, Pokret demokratskih socijalista, novoosnovana stranka bivšeg premijera Georgea Papandreua koji je napustio Pasok i populistička stranka Neovisni Grci. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook