Predsjednica Grabar Kitarović, koja boravi u dvodnenom posjetu Bruxellesu, održala je predavanje u Centru za europsku politiku (EPC) na temu "Pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji: do sada učinjeno i pogled unaprijed“.
"Dobro je što sjedimo za istim stolom i nismo na margini", rekla je hrvatska predsjednica odgovarajući na upit moderatorice rasprave o tome što su prednosti, a što nedostaci članstva u EU-u.
Govoreći o nedostacima članstva rekla je da je sloboda kretanja ljudi istodobno i prednost i mana. "Mobilnost je dobra kada se ljudi vraćaju, ali mi sada imamo vrlo snažan negativni demografski trend", rekla je predsjednica, ističući da Hrvatsku napuštaju ljudi u čije je školovanje ulagala i koji predstavljaju veliki kapital s obzirom da ljudski kapital predstavlja 70 ukupnog kapitala u razvijenim zemljama.
"Možemo reći da je EU u cjelini profitirao od članstva Hrvatske, a Hrvatska još uvijek nije", rekla je predsjednica dodajući da je ona predstavila prijedlog demografskih mjera kako bi se u zemlji stvorili uvjeti kakvi su u o onim zemljama u koje ljudi odlaze.
Dodala je da prema procjenama Hrvatsku napustilo u posljednjih pet godina između 320 i 380 tisuća ljudi i da sada ima manje od četiri milijuna stanovnika. Rekla je da za negativne demografske trendove nije odgovorno samo iseljavanje, nego i slab natalitet.
Brz odgovor iz Vlade
Izjava predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u Bruxellesu da je sloboda kretanja ljudi, jedno od četiri temelja Europske unije, istodobno i prednost i mana, neuobičajena je, rekao je u srijedu za Hinu neimenovani izvor iz vlade.
Grabar-Kitarović je tijekom svog dvodnevnog posjeta Bruxellesu održala predavanje u Centru za europsku politiku (EPC) na temu "Pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji: do sada učinjeno i pogled unaprijed“.
Pritom je rekla kako je sloboda kretanja ljudi unutar EU-a istodobno i prednost i mana.
"Mobilnost je dobra kada se ljudi vraćaju, ali mi sada imamo vrlo snažan negativni demografski trend", rekla je predsjednica, ističući da Hrvatsku napuštaju ljudi u čije je školovanje ulagala.
Rekla je da je prema procjenama Hrvatsku napustilo u posljednjih pet godina između 320 i 380 tisuća ljudi i da sada ima manje od četiri milijuna stanovnika.
Izvor iz vlade koji je zatražio da ostane neimenovan u srijedu je Hini rekao kako je "neuobičajeno da bi nešto takvo rekla predsjednica RH i to upravo za vrijeme posjeta Bruxellesu", naglasivši kako je sloboda kretanja ljudi, uz robu, kapital i usluge, jedna od temeljne četiri slobode Unije.
"Slične trendove u dinamici slobode kretanja ljudi (ukidanje kvota i radnih dozvola) su doživjele i druge nove članice u prvim godinama nakon članstva u EU-u. Očekujemo da u 21. stoljeću mobilnost naših državljana unutar EU-a bude dvosmjeran proces te da će mnogi nakon rada ili studiranja u drugim državama birati povratak u Hrvatsku", dodao je izvor i naglasio kako vlada "radi na stvaranju uvjeta da se to i ostvari".
"Možemo reći da je Europska unija u cjelini profitirala od članstva Hrvatske, a Hrvatska još uvijek nije", zaključila je predsjednica i dodala kako je predstavila prijedlog demografskih mjera kako bi se u zemlji stvorili uvjeti kakvi su u onim zemljama u koje ljudi odlaze.
"Inicijativa tri mora nije politički savez"
Hrvatskoj predsjednici je postavljeno i pitanje o Inicijativi tri mora i činjenici da u njoj sudjeluju i zemlje Višegradske skupine, koje su u posljednje vrijeme često kritizirane u EU-u i kojima se prigovara da se ne ponašaju u skladu se vrijednostima na kojima Unija počiva.
Grabar-Kitarović je rekla da ta inicijativa okuplja 12 zemalja, da je puno šira od Višegradske skupine, da Hrvatska nije članica te skupine, da ta inicijativa nema političkih ciljeva osim boljeg života građana u tim zemlljama, da nije uperena ni protiv koga i da nije sanitarni kordon prema Rusiji.
"Inicijativa tri mora nije politički savez, to je neformalna predsjednička platforma čiji je cilj povezivanje prometne i energetske infrastrukture, podizanje životnog standarda i privlačenje kapitala", rekla je predsjednica.
Govorila je i o ulozi europskih integracija u procesu pomirenja na jugoistoku Europe. Rekla je da je pomirenje dug proces, da i unutar hrvatskog naroda nisu prevladane stvari iz prošlosti te istaknula da prošlost treba ostaviti povjesničarima.
"Cijela društva ne bi trebala sudjelovati u ideološkoj raspravi o prošlosti, nego o egzistencijalnoj raspravi o sadašnjosti i budućnosti", rekla je.
Kao objašnjenje za mali postotak hrvatskog stanovništva koji smatra da je članstvo u EU-u dobro (prema Eurobarometru takvih je 36 posto), predsjednica navodi da su na početku bila velika očekivanja ljudi, zatim da je pristupni proces bio previše tehnički, tako da ljudi nisu mogli razumjeti što to znači i što će se dogoditi. Istaknula je da se stvari ne mogu promijeniti preko noći.
Predsjednica protiv Europe u više brzina
Predsjednica Grabar Kitarović se izjasnila protiv Europe više brzina, u smislu da postoje ekskluzivni klubovi koji ne bi bili otvoreni za sve.
"Nikad nećemo svi imati istu brzinu, ali važno je da nema ekskluzivnosti, nego da svi imaju ista prava i mogućnosti", rekla je.
Dodala je da se tijekom gospodarske i migrantske krize pribojavala raspada EU-a, ali ne na države članice, nego na zasebne skupine članica.
Predsjednica Grabar Kitarović podržala je proširenje EU-a na hrvatsko jugoistočno susjedstvo. (Hina)