Ispred golemog 25 metara visokog granitnog spomenika, na poziv domaćina poljskog predsjednika Bronislawa Komorowskog, umjesto Moskve i tradicionalne parade na Dan pobjede 9. svibnja na Crvenom trgu, za obilježavanje velike obljetnice pobjede nad nacizmom Gdanjsk su izabrali i predsjednici Bugarske, Cipra, Češke, Estonije, Litve, Rumunjske i Ukrajine te dužnosnici Mađarske i Latvije i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon također je nazočio svečanosti u Gdanjsku, simbolu otpora ne samo nacizmu već i komunizmu, no on će u petak biti i u Kijevu, a u subotu i podno zidina Kremlja.
Predsjednica Grabar-Kitarović je u izjavi za hrvatske novinare nakon svečanosti na Westerplatteu ponovila da je više nego ikada važno da Europa pokaže da štuje suverenost, teritorijalni integritet i političku neovisnost svake države.
Također je istaknula važnost kulture mira, tolerancije, povjerenja i solidarnosti, što je moguće postići kroz europsku integraciju, uključujući i integraciju jugoistoka Europe.
Gdanjsk je europskim čelnicima srednje i istočne Europe te Baltika poslužio kao prilika za bojkot vojne parade u Moskvi zbog uloge Rusije u ukrajinskoj krizi i kao pozornica s koje su uputili poruku Europi da bude "odvažna" i ne ponovi greške iz 30-ih godina 20. stoljeća te da "ne podilazi agresoru" jer će dovesti u pitanje temeljne vrijednosti EU-a.
Iako najavljeni, na Westerplatteu nije bilo njemačkog i francuskog predsjednika Joachima Gaucka i Francoisa Hollanda. Njihove su zemlje predstavljali bivši šef njemačke države Horst Koehler i francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook