Opasnosti dušikova dioksida po ljudsko zdravlje, koji emitiraju plinski štednjaci korišteni u kućanstvima, poznate su već pola stoljeća, no sada je objavljena studija u kojoj je prvi put procijenjena i godišnja smrtnost koju uzrokuju plinski štednjaci.
Znanstvenici sa španjolskog Sveučilišta Jaume I's School of Health Sciences u studiji su usporedili već postojeće zdravstvene studije s koncentracijama dušikova dioksida u europskim kućanstvima. Došli su do zabrinjavajućeg podatka da plinski štednjaci svake godine uzrokuju 40.000 preuranjenih smrti u Europi, što je dvostruko veći broj od smrtnih slučajeva uzrokovanih prometnim nesrećama.
Štednjaci ispuštaju štetne plinove koji se povezuju s bolestima srca i pluća, a stručnjaci upozoravaju da ljudi nisu dovoljno osviješteni o opasnosti koja stoji iza njihova korištenja. Kako se navodi u studiji, kuhanje na plin skraćuje čovjekov život za gotovo dvije godine.
"Opseg problema daleko je veći nego što se dosad mislilo", upozorila je, kako prenosi Guardian, glavna autorica studije Juana María Delgado-Saborit, koja vodi laboratorij za istraživanje zdravlja okoliša na Sveučilištu Jaume I u Španjolskoj.
Istraživači su pripisali 36.031 ranu smrt svake godine plinskim kuhalima u Europskoj uniji i još 3928 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kažu da su njihove procjene konzervativne jer su u obzir uzeli isključivo zdravstvene učinke dušikova dioksida, dok su izostavljeni podaci za druge plinove, poput ugljičnog monoksida i benzena.
Štetne emisije nastale korištenjem plinskih štednjaka u kombinaciji s postojećim onečišćenjem stvaraju po zdravlje ugrožavajuće uvjete, a otprilike trećina europskih kućanstava koristi upravo plin za kuhanje. Jedno od tri kućanstva u EU-u kuha na plin, dok taj postotak raste na 54 posto kućanstava u Ujedinjenom Kraljevstvu, a više od 60 posto u Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj.
Osim opasnog dušikova dioksida, plinski štednjaci ispuštaju metan, snažan staklenički plin, čak i kada su isključeni. Drugi štetni zagađivači nastali sagorijevanjem plina uključuju ugljikov monoksid, benzen, formaldehid i čestice.
Djeca i stariji ljudi najosjetljiviji su na takvu vrstu onečišćenja zraka
Osim preuranjene smrti, plinski štednjaci uzrokuju pojavu astme kod djece i odraslih. Procjenjuje se da plinski štednjaci uzrokuju otprilike 367.000 slučajeva astme kod djece i 726.000 u svim dobnim skupinama, uključujući druge zagađivače, a isključujući ugljični monoksid, za koji se ne zna je li povezan s astmom, piše Euronews.
Izvješće, koje je poduprla Europska klimatska zaklada, temelji se na istraživanju koje je lani mjerilo kvalitetu zraka u domovima kako bi se otkrilo u kojoj mjeri kuhanje na plin povećava onečišćenje u zatvorenom prostoru. Omogućilo je to znanstvenicima sa Sveučilišta Jaume I i Sveučilišta u Valenciji da utvrde omjere unutarnjeg i vanjskog onečišćenja zraka pri kuhanju i mapiraju izloženost unutarnjeg prostora dušikovom dioksidu. Zatim su primijenili stope rizika od bolesti, dobivene iz studija o vanjskom zagađenju dušikovim dioksidom, kako bi izračunali broj izgubljenih života.
"Glavno pitanje je može li se procjena rizika i stope smrtnosti za dušikov dioksid iz prometa primijeniti na koncentracije koje se ispuštaju prilikom kuhanja na plin, ali svakako je pretpostavka koju treba procjenjivati", smatra stručnjak za onečišćenje zraka sa Sveučilišta u Kopenhagenu Steffen Loft, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Rezultati su u skladu sa studijom provedenom u SAD-u u svibnju, koja je pokazala da plinske i propanske peći uzrokuju do 19.000 smrtnih slučajeva svake godine.
EU je tijekom listopada postrožio svoja pravila o kvaliteti zraka na otvorenom, ali nije postavio standarde za kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru. Europska udruga za javno zdravstvo (EPHA) pozvala je kreatore javnih politika da postupno izbace iz upotrebe plinske štednjake postavljanjem ograničenja emisija i pritom osiguraju sredstva za pomoć pri prelasku na čišća kuhala i prisile proizvođače da na štednjacima jasno označe rizik od onečišćenja.