Pobunjenici su preuzeli vlast u Siriji! U nedjelju rano ujutro zauzeli su glavni grad Damask i proglasili pobjedu nad zloglasnim režimom Bašara al-Assada.
Stanovništvo je s oduševljenjem pozdravilo odlazak nemilosrdnog predsjednika, a trenutno nije poznato gdje se on nalazi. Danima se već nije pojavio u javnosti, a špekulira se i o njegovoj smrti u srušenom avionu.
U međuvremenu, vlast je preuzeo vođa islamističke pobunjeničke koalicije Abu Muhamed al-Džolani.
Događaje u Siriji komentirao je za Dnevnik Nove TV stručnjak za sigurnost Gordan Akrap.
"Bašar al Assad je pobjegao u Rusiju, nema gdje drugdje. Bilo gdje drugdje na Bliskom istoku gdje žive Šijitske zajednice, znači u Libanonu, Kataru, Jemenu i Iranu, je trenutno nestabilna situacija. Tamo bi bili izloženi ogromnim krizama. Prema tome, jedino gdje može otići je u Rusiju", rekao je Akrap.
Potom je odgovorio zašto je izostala reakcija Irana, ali i Rusije s kojima je al-Assad bio u dobrim odnosima.
"Iran je reagirao putem svojem iranske revolucionarne garde i putem Hezbolaha koji je obezglavljen i desetkovan u doslovnom smislu te riječi. Iranska nacionalna garda je također oslabljena svojim unutarnjim sukobima i iranski režim je u previranju jer je pitanje tko će naslijediti Alija Khameneija. Rusija je zahvaljujući, nažalost, ruskoj agresiji na Ukrajinu i želeći od regionalne sile postati globalna, postala lokalna sila", objasnio je.
"Pitanje je što će Rusija napraviti, ali još veće što će Turska napraviti. Ovo je već drugi put u godinu dana da je Turska odradila svoje aktivnosti na vanjsko-političkom polju i na taj način gurnula nož u leđa Rusima. Ako se sjetimo prije godinu dana, Azerbajdžan je u roku 24 sata sebi vratio Nagorno-Karabah. Sad je Sirija pala i sada Turska, zajedno s ovim pobunjenicima napada Kurde. Ako se raspasa sukob, to je onda ozbiljnija situacija u kojoj se Turska može suočiti s ozbiljnim unutarnjim sukobom", rekao je Akrap.
Komentirao je očekuje li regiju, ali i ostatak svijeta neka nova kriza.
"Već se desetak godina razmišlja o tome da se Siriju dejtonizira odnosno priča se o njezinoj kantonizaciji. Postoje brojne zajednice koje žive fokusirane, usmjerene i organizirane na određenim dijelovima teritorija Sirije i koje su dosta kompaktne. Međutim, ako se ne uspije pronaći neki zajednički jezik, Sirija će gotovo sigurno doživjeti sudbinu Libije, a to je ozbiljniji građanski rat", kazao je Akrap.
Za kraj je odgovorio očekuje li se uplitanje Amerike.
"Teško, tu nema prevelikih američkih interesa osim ako se Turska ne upetlja i ukoliko ne dođe do izvoza nasilja i i terorizma. Mislim da je za sada vrlo ograničena mogućnost da se to dogodi. Štoviše, skloniji sam tome da će izbjeglice koje sada žive u Turskoj i Jordanu, a kojih je nekoliko milijuna, vrate nazad u Siriju", zaključio je Akrap.