Natjecalo se više od 30 međunarodnih naftnih kompanija. Crnog zlata iz Iraka domogli su se ruski giganti Lukoil i Gazprom, norveški Statoili, konzorcij predvođen nizozemskim Shelom, te manje naftne kompanije iz Afrike i Azije. Svima se smiješi golemo bogatstvo, jer su iračka naftna polja što zbog rata, što zbog zatvorenosti, dosad bila slabo iskorištena. 'Ako zbrojimo proizvodne kapacitete deset naftnih polja s prve i druge aukcije, iračka proizvodnja raste do 11 milijuna barela dnevno. Ako tome dodamo i naftna polja u vlasništvu države, proizvodni kapaciteti Iraka za šest godina mogli bi doseći i 12 milijuna barela nafte na dan', rekao je Hussain al- Shahristan, ministar za naftu.