Odrastajući u Indiji, obitelj Manua Prakasha često se selila, a pritom je Manu svjedočio siromaštvu i velikim razlikama u obrazovanju u indijskom društvu.
Ta su ga sjećanja navela da se preda onome što naziva misijom 'štedljiva znanost' i svima omogući osnovne alate za znanstvena istraživanja. U skladu s tim osmislio je mikroskop za jedan dolar (oko šest kuna) jer želi da svako dijete neovisno o imovinskom statusu posjeduje mikroskop, objavio je PBS.
Parkash je inače biolog na sveučilištu Stanford koji je ove godine dobio prestižnu nagradu MacArthur za genijalce. 'Bio sam prilično iznenađen. Nazvali su me u šest sati ujutro, a ja imam blizance stare četiri mjeseca, pa ne spavam baš puno. Tek sam uspio zaspati kada je zvonio telefon. Drago mi je što sam se javio. To je čast i veliko iznenađenje za mene. U svijetu je mnogo ljudi koji rade izvanredno, tako da mi je bila čast što su izabrali baš mene', rekao je Prakash.
Na pitanje kako je došao na ideju da napravi superjeftini mikroskop - ''foldoskop'', odgovorio je anegdotom koju je doživio na jednom od svojih putovanja. ''Sjećam se da smo 2011. bili na Tajlandu u posjetu jednoj klinici. Ondje sam vidio predivan fluorescentni mikroskop kojeg koriste fenomenalni istraživači. Točno ga se sjećam. Bio je to Nikon TI300. Sigurno je koštao između 20.000 i 50.000 dolara (između 131.000 i 329.150 kuna). I nalazio se usred ničega. To je dovelo do ideje o 'foldoskopu'', ispričao je.
Objašnjava kako za sada postoji 50.000 ''foldoskopa'' od jednog dolara te da su ga česta putovanja potaknula da radi više na edukaciji djece u znanosti. ''Svi smo sastavljeni od mikroskopskih dijelova koje zapravo možete vidjeti. Kao znanstvenici, to često uzimamo zdravo za gotovo. Mnogi ljudi nikada nisu vidjeli ni svoje krvne stanice'', rekao je.
''Putujem po svijetu i u mnogim zemljama je teško uvjeriti ljude da postoje bakterije. Jednostavno ne vjeruju da postoje mikrobi zbog kojih obolijevaju'', kaže Praksh.
Njegov je cilj izraditi alate koje ljudi mogu koristi, a koji neće ovisiti o modelu profita. ''Zato smo odlučili ne koristiti novac fondova kapitalističkog stila. Na njima rade ljudi koji zaista vjeruju u ovu misiju i posvećeni su tome da ulažu svoje resurse u projekt na kojem sami rade'', kaže.
''Moramo proširiti svoje sposobnosti kao društvo kako bismo vidjeli svijet onakav kakav jest. Svi govorimo o ljudskoj mašti, ali sam uvijek zadivljen koliko je lijep i zadivljujući svijet oko nas'', zaključuje ovaj znanstvenik.