U Estoniji tvrde kako su oni prvi 1442. okitili prvi bor, dok naravno Latvijci iznose svoje dokaze. Oko sporne teme raspravljali su i premijeri dviju država. Cijelo istraživanje otežava to što je većinu dokaza, kako se kaže, pojeo je miš. Povjesničari pak ne odbacuju mogućnost da je tradicija počela istodobno u obje zemlje. No pojavili su se dokumenti koji bi mogli biti pokazatelji konačnog rješenja.
Prva informacija datira iz 1442.
'Dokument otkriva kako prva informacija o ukrašenoj božićnoj jelki datira iz 1442. Na temelju toga možemo zaključiti da je prvi put božićna jelka spomenuta u estonskom gradu Tallinu 1441, a to je 59 godina ranije nego što se spominje u Rigi', ispričala je povjesničarka Juri Kuuskemaa.
Unatoč latvijskim reklamama u kojima se hvale epitetom pradomovine jelke, Estonci i dalje vjeruju kako je njihov grad pravo mjesto za potragu dokaza o božićnom drvcu. 'Mislim da je Estonija imala prva božićno drvce, i to je ono što povjesničari kažu. Ako ima dokaz, a ako i nema neka to bude legenda, mit', rekao je Andres Kull, stanovnik Tallinna.
>> Zašto uopće kitimo jelku za Božić?
Dok neki estonci ne žele diskutirati sa susjedima, u Rigi pronalaze nove dokaze. Rasprave oko pradomovine božićnog drvca očito su neuspješne kao i potraga za domom Djeda Božićnjaka, čak i on ih poziva na mir.
O povijesti drvca raspravljali su čak i premijeri dviju država na sastanku ovaj mjesec. U Božićnom duhu složili su se diplomati, pradomovinom božićnog drvca smatraju obje države.