Za Gatesa je glasalo 95 senatora, a samo su dva glasa bila protiv.
Potvrda Gatesa poklopila se s objavljivanjem izvještaja Studijske skupine pod vodstvom bivšeg državnog tajnika Jamesa Bakera i bivšeg demokratskog kongresnika Leeja Hamiltona o Iraku koji zaključuje kako je "predsjednikova iračka politika propala i da se mora mijenjati".
Izvješće konstatira kako je stanje u Iraku teško i da se pogoršava, te upozorava na opasnost kolapsa iračke vlade i humanitarne katastrofe ako se ništa ne poduzme.
Ono sadrži 79 preporuka za temeljitu promjenu američke strategije u Iraku. Prije svega preporuča da SAD pokrenu diplomatsku ofenzivu kako bi stvorili međunarodni konsenzus oko stabiliziranja Iraka. U tu bi inicijativu bile uključene sve susjedne zemlje, uključujući Siriju i Iran.
Također bi bile uključene ključne zemlje u regiji, velike sile, UN i EU. Izvješće poziva na prenamjenu američke vojne misije u Iraku od borbene prema misiji podrške i obučavanja iračke vojske, te predviđa povlačenje većine borbenih postrojbi do prvog tromjesečja 2008. godine, čime bi broj američkih vojnika u Iraku sa sadašnjih 139.000 pao na oko 70.000.
Treća ključna preporuka je poticanje iračke vlade da ostvari rezultate na planu nacionalnog pomirenja, jačanja sigurnosti i funkcioniranja države, koji su do sada izostali. Nastavak nedjelotvornosti vlade u Bagdadu, Bakerova komisija kaznila bi smanjivanjem američke vojne i ekonomske pomoći.
Sam Gates je, odgovarajući na pitanja senatora o stanju u Iraku, prije dva dana izjavio da Amerika "ne pobjeđuje" u ratu u toj državi i upozorio da će Irak, ukoliko ubrzo ne bude stabiliziran, predstavljati središte šireg regionalnog sukoba.
Jučer je Gates pred odborom za potvrđivanje nominacija američkog Senata istaknuo kako sve opcije ostaju otvorene.
"Prema mom mišljenju, sve opcije ostaju otvorene", rekao je Gates naglašavajući da predsjednik Bush pokušava osposobiti iračke vlasti kako bi bile u stanju u što je većoj mjeri moguće preuzmu odgovornost za pitanja sigurnosti.
Gates je ipak jasno kazao da sadašnja politika SAD prema Iraku nije zadovoljavajuća, nagovještajući mogućnost značajnih promjena, koje se očekuju već krajem tjedna, kada američka administracija bude odgovorala na preporuke Bakerove Stručne skupine.
Govoreći o eventualnom povlačenju američkih vojnika iz Iraka, Gates je rekao da će to, svakako, ovisiti o razvoju stanja na terenu, dodajući da će uskoro, u Iraku, održati seriju konzultacija sa zapovjednicima američkih vojnih snaga. Nije naveo čvrste rokove za povlačenje iz Iraka ističući kako bi takav "raspored" samo predstavljao signal pobunjenicima koliko trebaju čekati dok Amerikanci ne odu iz Iraka.
"Naši potezi tijekom sljedeće godine ili dvije, predstavljat će
odlučujući faktor koji će odrediti da li će SAD i irački narod biti
svjedoci sporog ali stalnog napretka, ili će se suočiti s realnom opasnosti rasplamsavanja regionalnog sukoba", rekao je Gates.
Bush čestitao, Gates priseže 18. prosinca
Predsjednik Bush pozdravio je odluku Senata i čestitao Gatesu. "Uvjeren sam da će njegovo vodstvo i sposobnosti pomoći našoj zemlji da odgovori sadašnjim vojnim izazovima i pripremi se za sigurnosne izazove 21. stoljeća", rekao je Bush u priopćenju nakon glasanja.
Naglasio je kako je Gates na saslušanju pred Odborom za oružane snage pokazao da je "iskusan, kvalificiran i obziran čovjek, vrlo poštovan od članova obiju stranaka i predan pobjedi u ratu protiv terorizma".
Bijela kuća je najavila da će Gates svečanu prisegu položiti 18. prosinca.
Zamjenica glasnogovornika Dana Perino objasnila je odgodu željom Gatesa da ispuni obveze prema Sveučilištu A&M u Teksasu, čiji je rektor.
Protiv imenovanja Gatesa su glasala samo dvojica republikanskih senatora, Rick Santorum i Jim Bunning.
Gates (63), je 20 godina radio u CIA kao stručnjak za bivši SSSR a od 1991. do 1993. bio je i njezin direktor, u vrijeme kada je u Bijeloj kući bio otac sadašnjeg predsjednika, George H.W. Bush stariji.
NY Times: Gates predstavnik opreznije i pragmatične republikanske vanjske politike
Birajući Roberta Gatesa za novog ministra obrane, predsjednik Bush je posegnuo u ranije razdoblje republikanske vanjske politike, koje je obilježavao veći oprez i pragmatizam od onoga koji pokazuju neokonzervativci iz sadašnje Bushove administracije vodeći rat u Iraku i konfrontirajući se sa Sjevernom Korejom i Iranom, ocjenio je ranije The New York Times.
Blag u nastupu i govoru ali oštrouman, Gates (63) je na mnogo načina antiteza Donaldu Rumsfeldu, tvrdokornom i naglom čelniku.
Gates je radio u Središnjoj obavještajnoj agenciji (CIA) više od 20 godina kao analitičar za SSSR, a direktor CIA-e bio je od 1991. do 1993., u vrijeme predsjednika Georga Busha starijeg i operacije "Pustinjska oluja" u Iraku. Prije toga bio je zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Godine 2004. Gates je kritizirao odbijanje administracije da
pregovara s Iranom, upozoravajući na štetnost takvog pristupa za američke interese.
Realist i vješt igrač
Dov Zakhein, visoki dužnosnik Pentagona do 2004. Gatesa je za NYT opisao kao "pragmatičara i realista", koji neće stršiti i privlačiti munje kao "gromobran", sugerirajući da je tako bilo s Rumsfeldom.
Zbignew Brzezinski, savjetnik za nacionalnu sigurnost u vrijeme predsjednika Jimmya Cartera, izjavio je ranije kako se nada da će imenovanje Gatesa značiti "veliku korekciju u američkoj politici prema Bliskom istoku".
Paul Pillar, profesor na Sveučilištu Georgetown, također bivši
američki obavještajac, rekao je ranije kako je Gates "vješt igrač" i da će u Pentagonu vjerojatno inicirati mnoge promjene.
"On za sebe misli da je čovjek koji zna kako 'protresti stvari'.
Pillar je za VOA prognozirao da će, potvrdi li Senat njegov izbor, Gates u prvim mjesecima svog mandata u Pentagonu vjerojatno osnovati 50-ak radnih skupina koje će analizirati stanje i objaviti smjernice o tome kako se stvari mogu bolje obaviti.