Ekonomisti drže da Francuska riskira kada usmjerava svoj proračun na drastično smanjenje javnog deficita i žrtvuje rast te ograničiva svoj manevarski prostor.
Kada je europskim partnerima obećao smanjiti javni deficit na 3 posto BDP-a krajem 2013. prema ovogodišnjih 4,5 posto, francuski predsjednik je izabrao ciljati na 20 milijardi povećanja doprinosa i uštede 10 milijardi od državne potrošnje, procijenjenih 2012. na 376 milijardi.
>> Najbogatiji Francuz želi postati belgijanski državljanin
Njegova vlada će u petak iznijeti pojedinosti mjera tijekom usvajanja plana zakona o financijama na sjednici vlade. Posljednji proračuni su već nazivani 'povijesnima', ali ovaj puta će Francuzi morati uložiti izniman napor, najveći u posljednjih 30 godina, upozorio je Hollande.
Uz krizu francuskijavni dug je buknuo 2007. i prešao sa 64,2 posto BDP-a na 89,3 posto krajem ožujka 2012 ili 1.789,4 milijardi eura. Trebao bi prijeći prag od 90 posto sljedeće godine i zatim se početi smanjivati.
Tome treba pridodati 2,5 milijardi ušteda u zdravstvenom osiguranju i oko 6 milijardi povišenja poreza što je već izglasano za 2013. ili ukupno blizu 40 milijardi. Između 2011 i 2013. to će iznositi 60-ak milijardi doprinosa više u Francuskoj. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook