'Približavamo se dogovoru o jačanju europskog fonda za stabilizaciju', rekao je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na konferenciji za novinare nakon završetka summita čelnika 27 zemalja članica EU-a. Nakon toga summita 27-orice, nastavlja se sastanak na vrhu čelnika 17 zemalja eurozone. Njemačka kancelarka Merkel je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Sarkozyjem potvrdila da postoji napredak u razgovorima, da su oni tehnički vrlo zahtjevni i da se trebaju završiti do srijede kada se održava novi summit i eurozone i svih 27 zemalja članica EU-a.
Francuska je tijekom dana lobirala kako bi prevladala njemačko protivljene i kako bi Europska središnja banka dobila centralnu ulogu u jačanju fonda za spašavanje eurozone.
Francuska tvrdi kako je to jedini način da se konačno zaustavi širenje dužničke krize. Srijeda je postavljena kao krajnji rok za postizanje sveobuhvatna dogovora kojim bi se riješila kriza u eurozoni, a čelnici Europske unije i eurozone u nedjelju u Bruxellesu pokušavaju postići dogovor o tome kako pojačati 440 milijarda eura težak fond EFSF, da bi on mogao izdržati dokapitalizaciju banaka u regiji i pomoći da kriza ne usisa velika regionalna gospodarstva poput talijanskoga i španjolskoga.
Pariz uz potporu 17 zemalja eurozone, pa i Španjolske i Italije, tvrdi da Europski fonda za financijsku stabilnost treba dobiti bankarsku licencu što bi mu omogućilo da povuče gotovo neograničena kreditna sredstva iz Europske središnje banke (ECB). Njemačka se žestoko protivi nezavisnosti ECB-a kojemu je sjedište u Frankfurtu i tvrdi da bi davanje kredita EFSF-u kršilo mandat središnje banke. Zbog toga je došlo do neuobičajene svađe između Njemačke i Francuske koje inače zajedno trasiraju krus EU-a. I ECB se protivi takvoj ulozi.
Finska i Nizozemska koje se protive povećanju cijene spašavanja eurozone stale su uz Njemačku, no ostale zemlje te zone podupiru Francusku. 'Francuzi ne odustaju i inzistiraju na svojoj zamisli. Njihova se pozicija nije promijenila', rekao je u nedjelju jedan europski diplomat iz bloka zemalja koje su uz Pariz.
Summit eurozone dobiva svoga predsjednika
Ubuduće će se istodobno s izborom predsjednika Europskog vijeća birati i predsjednik summita eurozone, koji može biti i ista osoba, a do tada će tu ulogu imati sadašnji predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.
U nacrtu zaključaka summita 27 čelnika EU-a kaže se da će 'zemlje članice eurozone imenovati predsjednika summita eurozone istodobno kada i Europsko vijeće (šefovi država ili vlada 27 zemalja članica) bude biralo svoga predsjednika. 'Do sljedećih izbora, sadašnji predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy predsjedavat će summitima eurozone', kaže se u nacrtu zaključaka.
Dužnost predsjednika Europskog vijeća uvedena je Lisabonskim ugovorom. Za prvog predsjednika izabran je bivši belgijski premijer Herman Van Rompuy na mandat od dvije pol godine, koji istječe polovicom sljedeće godine. Van Rompuy je i do sada formalno sazivao summite eurozone, u kojoj glavnu ulogu igraju Francuska i Njemačka. Odluka o imenovanju predsjednika jedna je od deset mjera usmjerenih na bolje upravljanje eurozonom, a koje bi trebali prihvatiti čelnici eurozone na svom summitu.
Predsjednik summita eurozone redovito će se, najmanje jedanput mjesečno, sastajati s predsjednikom euroskupine, predsjednikom Komisije i Europske središnje banke. Čelnici eurozona sastajat će se najmanje dvaput godišnje, u pravilu nakon summita čelnika svih 27 zemalja članica EU-a.
Naknadno će se trebati odrediti što će biti s predsjednikom euroskupine, koji predsjedava sastancima minstara financija zemalja eurozone. Tu funkciju sada obnaša luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, kojemu mandat istječe sredinom sljedeće godine. Trebat će odrediti hoće li euroskupinom predsjedavati netko od ministara iz njezina sastava ili će to biti predsjednik sa stalnim sjedištem u Bruxellesu. (Hina)