Finska je proglašena najsretnijom državom na svijetu, i to, evo, već sedmu godinu zaredom. U NATO savez ušla je, a da Rusija nije ispalila ni ćorak u zrak, i to 80 godina nakon početka "finlandizacije" zemlje, što je značilo vojnu neutralnost i nepripadanje nikakvom vojnom savezu koji bi provocirao njezina moćna susjeda Sovjetski savez, a kasnije i Rusiju. Finska sveopća posvećenost nacionalnoj sigurnosti izaziva divljenje diljem svijeta, toliko da je New York Times Finsku proglasio "nacijom pripremača".
No biti poznat kao država koja se suočava s velikom geopolitičkom prijetnjom ima i svojih loših strana, pogotovo kad je riječ o gospodarstvu, jer koja to tvrtka želi poslovati u državi u kojoj postoji veliki rizik vojnog napada, pita se POLITICO.
Finska doista ima divljenja vrijednu sveobuhvatnu obranu. Još je impresivnije ako se uzme u obzir da je usavršena tijekom hladnog rata, kada su Sovjeti zemlji zabranili djelovanje pomoćnih vojnih organizacija, a što je vrsta organizacija s volonterskim osobljem koje podupiru oružane snage i činile su snažan stup švedske "totalne obrane" iz ere hladnog rata. I dok sveobuhvatni pristup Finske možda ne uključuje pomoćne obrambene organizacije, on uključuje oružane snage, četiri vladina ministarstva, razne vladine agencije, tvrtke u državnom vlasništvu i sve vrste odbora i savjetodavnih tijela. No, to i dalje znači da svjetska poslovna zajednica vidi samo prijetnju nacionalnoj sigurnosti zemlje.
Hod po rubu
Finska, naravno, nema drugog izbora nego istaknuti rusku prijetnju, baš kao što ni Rusija ne skriva svoju borbenu prirodu. Finci su dobro postupili da se suprotstave toj prijetnji raspoređivanjem nacionalnih resursa. Kako će Finska sada uspjeti izbalansirati privlačenje pozornosti na rusku prijetnju i uvjeravanje poslovne zajednice da je u redu poslovati u njihovoj zemlji, to tek treba vidjeti.
Finska može signalizirati da njezino društvo može nastaviti čak i u slučaju iznimno ozbiljne štete. Ključ je u mogućnosti pokazati sposobnost otpornosti prije nego što se šteta dogodi jer takve demonstracije signaliziraju potencijalnim napadačima da njihovi pokušaji nisu ni vrijedni truda.
A tu bi se Finska trebala ugledati u svojeg susjeda Švedsku, koja je za vrijeme hladnog rata imala totalnu obranu u kojoj je bila uključena čitava država, pa i oko 11.000 tvrtki koje su označene kao ključne za gospodarstvo. Švedska vlada održavala je posebne dogovore s tim tvrtkama, dopuštajući im da nastave s radom čak i slučaju invazije. Poruka Sovjetima bila je jasna: "Možda imate ogromnu vojsku, ali naše društvo i gospodarstvo nastavit će bez obzira na sve." Bila je to uvjerljiva poruka. Unatoč golemoj sovjetskoj prijetnji, švedsko gospodarstvo napredovalo je tijekom cijelog hladnog rata, čak je i cvjetalo.
Ovo je linija po kojoj Finska sada mora hodati, ali i svaka druga zapadna zemlja sada treba uvjeriti investitore i tržišta novca da može nastaviti čak i ako joj Rusija ili neka druga zemlja pokuša nauditi.
Takve se štete već događaju. Bombe na teretnim zrakoplovima, provaljivanja u vodovode i planiranje ubojstava menadžera tvrtki, a na sve to upozoravaju posljednjih tjedana šefovi obavještajnih službi u Britaniji, Njemačkoj i Švedskoj uz najavu da dolaze još gore stvari. Poslovni ljudi prate takve vijesti i jednako će pomno pratiti vijesti o naporima zemalja da osujete agresore.
Zemlje koje budu najbolje u tome dobit će posao.