Kardinalski zbor čine svi kardinali, ali oni mlađi od 80 godina - a njih je u ovom trenutku 118 - mogu birati novog papu. Kardinali se okupljaju i ulaze u Sikstinsku kapelu. Smješteni su u konklavi bez bilo kakve mogućnosti komuniciranja s vanjskim svijetom. Znači, nema mobitela, interneta, televizora, novina. U prostor Sikstinske kapele ulazi još 20-ak osoba koji pomažu kardinalima tijekom izbora pape. Kao i dva doktora. Svi se obvezuju na čuvanje tajne i prije ulaska prisežu.
Konklava se saziva ne prije 14, a ni poslije 20 dana nakon što ostane upražnjena Petrova stolica. U ovom slučaju, konklava može početi između 15. i 20. ožujka. Kardinali dolaze u Sikstinsku kapelu, točnije spavaju i žive u prostorijama pored kapele. Nakon molitve, kreću u izbor pape.
>> VIDEO Papa Benedikt XVI. objavio 'Nemam više snage', novi papa moguć već u ožujku
Glasovanju pristupa 118 kardinala. Svaki kardinal na listiću ispisuje 'Za vrhovnog svećenika biram...' te ispisuje ime kardinala za kojega misle da može biti papa. Može, ali i ne mora upisati svoje ime. Sve to rade u zatvorenoj prostoriji da ih nitko ne vidi.
Kardinali tako napisan i presavijen listić nose do oltara i tamo ga ostave trojici kadrinala. Jedan od njih, kardinal brojitelj, uzima svaki listić, pročita ime i probuši listić iglom, stavi na konac i priveže čvorom.
U zbrajanju je važno dobiti dvije trećine glasova kardinala da bi netko postao papa. U ovom slučaju 79 kardinala mora napisati jedno ime. No, to je teško vjerojatno u prvom krugu i potom se svi listići spaljuju, a iz dimnjaka Sikstinske kapele izlazi crni dim.
Kardinali kreću u drugi krug glasovanja već drugi dan. Glasuje se tri dana. Pa dan odmora. Naravno, ako se ne izabere papa. Potom se kreće u drugi krug glasovanja koje može biti sedam puta. Nema li izbora, tada opet dan odmora. Zatim kardinali kreću u treći ciklus izbora nasljednika. Opet sedam puta. Ako nema izbora, slijedi odmor. No, tada kardinali mogu odlučiti. Birati papu s dvije trećine ili samo s apsolutnom većinom ili pak između dvojice kardinala koji su dobili najviše glasova.
Sve dok ne izaberu papu, iz dimnjaka Sikstinske kapele izlazi crni dim, a nakon što ga izaberu, počinje izlaziti bijeli dim i Rimokatolička je crkva dobila novog papu.
Izabrani kardinal za papu mora se pred zborom očitovati prihvaća li izbor za Petrova nasljednika. Odmah bira ime, a u susjednoj prostoriji već je pripremljena bijela papinska odjeća.
Istodobno, s balkona bazilike Svetog Petra građanima Rima i svijeta poruči se 'Habemus papam' i novi papa se potom obraća.
A ono što sve zanima, postoji li neki dogovor tko može ili ne biti papa. Jedino pravilo je da to može biti muskarac. Lobira li se, pričaju li kardinali tko je najbolji izbor, vjerojatno, no teško je predvidjeti može li pobijediti europska struja kardinala kojih je najviše - njih 68 - ili ćemo dobiti prvog papu iz Latinske Amerike, odakle je 18 kardinala ili s Crnog kontinenta, odakle dolazi deset kardinala. To će odlučiti kardinali u Sikstinskoj kapeli gdje se bira papa od 1846. godine.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook