Članice eurozone nastavile su u subotu sastanak, koji je bio zamišljen kao posljednja šansa za dogovor s Grčkom, bez grčkog kolege Janisa Varufakisa, kako bi razgovarali o mogućim posljedicama grčke odluke da na referendum stavi posljednju ponudu vjerovnika, pri čemu je grčka vlada najavila da će preporučiti biračima da glasuju protiv.
U zajedničkoj izjavi koju su dogovorili ministri financija 18 zemalja kaže se da je eurozona sada puno bolje opremljena za eventualne šokove nego što je to bilo kada je izbila dužnička kriza.
"Zemlje članice eurozone namjeravaju koristiti sve instrumente koji su dostupni kako bi sačuvali integritet i stabilnost eurozone", kaže se u zajedničkoj izjavi. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble rekao je da će eurozona učiniti sve kako bi se spriječilo prelijevanje grčke krize.
'Ne želim biti zloguki prorok, ali bojim se da od danas eurozona ima jednu članicu manje'
U zajedničkoj izjavi ministri ističu da je Grčka i dalje članica eurozone i da su joj spremni dati tehničku pomoć kako bi sačuvala svoju financijsku stabilnost.
"Završetak financijskog aranžmana s Grčkom, bez neposrednih izgleda za njegovim nastavkom, zahtijevat će mjere od strane grčkih vlasti, kako bi uz tehničku pomoć, sačuvala stabilnost grčkog financijskog sustava. Euroskupina će vrlo pozorno pratiti ekonomku i financijsku situaciju u Grčkoj, a euroskupina ostaje spremna ponovno se sastati u svakom trenutku kako bi donijela odgovarajuće odluke u interesu Grčke kao članice eurozone", kaže se u izjavi, što bi moglo značiti da se priprema kontrola kretanja kapitala, to jest ograničavanje podizanja depozita iz banaka.
Predsjednik eurozone Jeroen Dijsselbloem izrazio je na konferenciji za novinare nadu da bi grčki parlament mogao odbaciti vladin prijedlog o referendumu.
Grčka vlada je najavila da će zadnju ponudu vjerovnika - Europske središnje banke, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda prepustiti građanima na odlučivanje.
Vjerovnici su u svojoj zadnjoj ponudi predložili produljenje programa pomoći Grčkoj do početka prosinca i da bi u tom razdoblju mogla dobiti do 15,5 milijarda eura. Od toga iznosa, 12 milijarda bi osigurala Komisija i ECB, a 3,5 milijarde eura MMF. Taj paket predviđa također hitnu isplatu 1,8 milijarda eura, koje bi Grčka dobila čim njezin parlament prihvati ponudu i na taj bi način mogla platiti ratu duga od 1,6 milijarde eura MMF-u koja dolazi na naplatu u utorak.
Ministar financija Varufakis je u subotu na konferenciji za novinare rekao da bi taj dug mogla platiti izravno Europska središnja banka. Riječ je o iznosu koji je ECB zaradio na grčkim obveznicama i još ranije je postignuta suglasnost da se taj novac vrati Grčkoj, ali uz uvjet da prihvati i provodi reformske mjere. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook