Pozivajući se na očekivanja odvjetnika, list upozorava kako bi presuda u korist tužitelja mogla dovesti do revizije brojnih presuda izrečenih za ratne zločine odnosno do smanjenja kazni koje su već pravomoćno određene. Prvu tužbu sudu u Strasbourgu podnio je 2008. godine odvjetnik Adil Lozo, koji je pred Sudom BiH branio Iračanina Abduladhima Maktoufa, osuđenog na pet godina zatvora zbog sudjelovanja u zločinima počinjenim nad srpskim i hrvatskim zarobljenicima koje su zatočili pripadnici postojbe 'El moujahed', koja se borila na strani Armije BiH.
Lozo je ocijenio kako je Maktouf dobio previsoku kaznu jer mu se sudilo po Kaznenom zakonu BiH iz 2003. godine, koji za kaznena djela ratnog zločina predviđa znatno oštrije kazne od onih što ih je predviđao zakon bivše SFRJ koji je formalno bio na snazi u vrijeme počinjenja ratnih zločina. Odvjetnik Lozo tvrdi kako su se Vijeće ministara BiH te Sud BiH i Ustavni sud BiH, na zahtjev Europskog suda za ljudska prava, morali očitovati o podnesenoj tužbi te kako su dali 'loše odgovore'. 'Nisu imali argumenata opravdati praksu protivnu Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Sve to (presude), dakle, pada', drži Lozo.
Revizija presuda
Njegovo je tumačenje kako Europska konvencija o ljudskim pravima dopušta retroaktivnu primjenu zakona samo ukoliko bi to bilo u korist optuženoga te kako će, u slučaju pozitivna odgovora na njegovu tužbu, slijediti revizija svih sličnih predmeta. Odvjetnici posebice čudnom drže praksu po kojoj je Sud BiH sudio po novom kaznenom zakonu, a niži sudovi po starom, jugoslavenskom.
'Ako hoćemo da svi građani budu jednaki pred zakonom, ne može se dogoditi da Sud BiH za ratni zločin s istim posljedicama izrekne kaznu od 40 godina zatvora, a Županijski sud u Sarajevu 15 godina', izjavio je odvjetnik Duško Tomić. Njegova je procjena kako će u slučaju pozitivne odluke suda u Strasbourgu morati biti revidirane sve presude u kojima je zatvorska kazna duža od petnaest godina, jer stari jugoslavenski zakon za ratne zločine nije predviđao dužu vremensku kaznu, a smrtna je u međuvremenu ukinuta.
Mogućnost nenadanog smanjenja izrečenih kazni tako bi dobile 34 osobe koje su zbog ratnih zločina na Sudu BiH do sada osuđene na kazne u rasponu od šesnaest do 34 godine zatvora. (Hina)