Novim pravilima se po po prvi puta usklađuju mehanizmi kolektivne pravne zaštite na razini EU-a te će građani Europske unije uskoro moći prekogranično surađivati, zajedno odgovarati na nezakonite prakse i tražiti naknadu za pretrpljenu štetu pristupačnijim i jeftinijim pravnim sredstvima s obzirom da su pojedinačne tužbe nerijetko dugotrajne i skupe. Europski parlament je nova pravila podržao uvjerljivom većinom.
Eurozastupnici su se na plenarnoj raspravi složili da je pokretanje udružnih tužbi na razini EU-a potrebno jer se pokazalo da u 19 članica, u kojima postoji mehanizam pravne zaštite potrošača, ima puno nedostataka. "Uspostavlja se pravna ravnoteža između povećanja zaštite potrošača s jedne strane i potrebne pravne sigurnosti za poduzeća s druge strane, istovremeno pokazujući da zaštita potrošača i sigurnost poduzeća moraju ići ruku pod ruku", rekao je u ponedjeljak na plenarnoj sjednici izvjestitelj iz Odbora za pravna pitanja, francuski eurozastupnik Geoffroy Didier (EPP).
"Za stabilno funkcioniranje tržišta, potrebno nam je povjerenje potrošača", rekao je nizozemski eurozastupnik Matthijs van Miltenburg (ALDE). Područja u kojima će pokretanje udružne tužbe biti moguće su zaštita podataka, financijske usluge, putovanja i turizam, energetika, telekomunikacije, okoliš i zdravlje. Naglasak je na zaštiti kolektivnih interesa potrošača, neovisno o tome nazivaju li se oni potrošačima, putnicima, korisnicima, klijentima i slično.
Tužbe će podizati organizacije potrošača i neovisna tijela
Prema novim pravilima sve države članice trebale bi na nacionalnoj razini imati sustave za kolektivnu pravnu zaštitu koji se u cijeloj Uniji temelje na istim osnovnim načelima, uzimajući u obzir pravne tradicije država članica i zaštitu od moguće zlouporabe. Tužbu će u ime više potrošača moći podizati organizacije potrošača i neovisna tijela koja će određivati države članice. U prvom redu je riječ o neprofitnim organizacijama kojima neće biti dopušteno sklapanje financijskih ugovora s odvjetničkim uredima.
Kao najpoznatiji slučaj kršenja potrošačkih prava izdvaja se afera Dieselgate. Otkriveno je da je Volkswagen 11 milijuna automobila širom svijeta opremio softverom koji je lažirao podatke o emisijama štetnih plinova iz dizelskih motora. No, slučaj njemačkog automobilskog diva nije jedini primjer.
"Iako je Dieselgate afera najpoznatiji slučaj, ima raznih primjera u svim članicama EU-a. Primjerice, u Španjolskoj je 60 tisuća građana oštećeno zbog nepovoljnih ugovaranja kredita s bankama", istaknula je u ponedjeljak na plenarnoj sjednici Povjerenica Komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača Vera Jourova. Pravila neće stupiti na snagu dok se ne postigne dogovor s Vijećem, što neće biti moguće za vrijeme trenutnog saziva Europskog parlamenta. (Hina)