Pošto se ministri financija eurozone nisu uspjeli dogovoriti o zajedničkom priopćenju o tome kako naprijed u vezi s grčkom dužničkom krizom, upravno vijeće ECB-a je održalo hitnu telekonferenciju.
ECB nije službeno komentirao, ali dva izvora bliska banci kažu da je bilo riječi o programu hitnih zajmova za likvidnost (ELA) koje grčkim bankama odobrava grčka središnja banka, pošto je ECB prošli tjedan grčkim komercijalnim bankama blokirao ključni kanal financiranja, odlučivši da više neće primati grčke državne obveznice kao osiguranje za zajmove.
Kao posljednja mogućnost financiranja grčkim je bankama preostao tek program hitnih zajmova koje odobrava središnja banka, a koji su skuplji od redovitih oblika financiranja: kamata im je 1,55 posto, u odnosu na 0,05 posto koliko iznosi u slučaju redovitog financiranja.
Krediti za likvidnost koje središnje banke u eurozoni mogu dodjeljivati komercijalnim bankama namijenjeni su podmirenju kratkoročnih potreba i moraju se zamijeniti dugoročnim rješenjem, upozorio je u utorak dužnosnik ECB-a Peter Praet, naglasivši time neizvjesnu budućnost grčkog korištenja tog programa.
Cipras koji je u četvrtak stigao na svoj prvi summit EU-a novinarima je u Bruxellesu rekao: "Uvjeren sam da ćemo zajedno pronaći izvedivo rješenje da zacijele rane od mjera štednje i da se uhvatimo ukoštac s humanitarnom krizom diljem EU-a te da Europu vratimo na put rasta i socijalne kohezije".
Grčka kancelarka Angela Merkel koju grčka ljevica osuđuje kao "kraljicu štednje" rekla je da je Njemačka spremna na kompromis, a ministri financija imaju nekoliko dana da razmotre grčke prijedloge.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook