Siromaštvo u starosti bit će norma za veliki dio europskog stanovništva osim ako trenutne mirovinske politike ne prođu kroz duboku reformu, upozorila je šefica europskog regulatora mirovina.
"Jedan od pet Europljana već je u opasnosti od života u siromaštvu u starosti", rekla je Petra Hielkema, šefica Europskog tijela za osiguranje i profesionalne mirovine sa sjedištem u Frankfurtu.
"[To je] smiješno visok postotak, iskreno. A ako zatim pogledate žene, one imaju 30 posto veći rizik za to", rekla je u intervjuu za POLITICO.
I situacija se pogoršava. Europsko stanovništvo brzo stari, a za 40 godina bit će samo 1,5 radnika na svakog umirovljenika. To je polovica trenutnog omjera.
"Neke zemlje su već tamo. A to je neodrživo. Europa ima problem s mirovinama, a zemlje koje nemaju snažne dopunske mirovinske sustave su stvarno u opasnosti", rekla je Hielkema.
Desetljećima je standardni europski model bio oslanjanje na državni mirovinski sustav za brigu o građanima u starosti. No, kako ljudi žive dulje, a natalitet pada, troškovi financiranja tih sustava rastu. Doda li se tome i ostale troškove starenja stanovništva, poput zdravstva i skrbi za starije osobe, i račun poreznih obveznika postaje vrtoglav.
Jedan od odgovora je stvaranje komplementarnih privatnih ili mirovinskih sustava na radnom mjestu kako bi se osiguralo da ljudi imaju osobni fond mirovinske štednje koji mogu koristiti u mirovini.
Skandinavske zemlje najbolje su opremljene za suočavanje s nadolazećom krizom jer imaju niz različitih izvora za umirovljenike: mirovinski sustav temeljen na tekućoj osnovi, profesionalne mirovinske fondove - što znači da kada radite, ujedno i štedite za mirovinu - i daljnja ulaganja u mirovinske proizvode.
No mnoge zemlje, posebno u istočnoj i južnoj Europi, oslanjaju se uglavnom na državne mirovine i imaju manje mirovinske čekove u usporedbi s plaćama.
U mnogim slučajevima građani nisu baš svjesni svoje situacije jer im javne vlasti i poslodavci ne pružaju potpuni pregled njihovih mirovinskih prava. Bruxelles može učiniti malo više od davanja prijedloga jer je nadležnost na nacionalnoj razini.
Ipak, Hielkema, nizozemska državljanka koja vodi tijelo za profesionalne mirovine od 2021., uvjerena je da postoji zamah za veliku promjenu, koja će dati EIOPA-i veću ulogu.
"Prvo, vidimo da problem postaje sve veći, kao i pojedine vlade. I drugo, budimo iskreni, zašto su mirovine na dnevnom redu? Zato što nam treba više ulaganja, a jedan od načina za generiranje više ulaganja jest premještanje štednje s bankovnih računa u investicijske proizvode", rekla je.
U sljedećih nekoliko mjeseci Europska komisija izdat će preporuke o štednim računima i mirovinama kako bi se riješili demografski i financijski izazovi EU-a.
Do kraja godine predložit će da vlade uspostave digitalne račune za štednju i ulaganja dostupna svakom građaninu, sustave za praćenje mirovina, nadzorne ploče za komunikaciju mirovinskih naknada i porezne poticaje kako bi štednja za mirovinu bila privlačnija. Također će preispitati pravila EU-a za mirovinske fondove na radnom mjestu i mirovinske investicijske proizvode.
Ključna mjera u paketu je sustav automatskog upisa ljudi u profesionalne mirovinske fondove, sličan onome koji je već na snazi u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji.
"Automatski ćete biti uključeni u mirovinske fondove ako radite. Ako to ne želite, morate se svjesno isključiti."
Trenutno, rekla je, ljudi se mogu odlučiti za mirovinu na radnom mjestu, ali inercija znači da to malo tko čini.
"Pretpostavka je da će inercija funkcionirati i obrnuto", rekla je čelnica EIOPA-e, što znači da bi se malo ljudi odlučilo za izlazak iz programa. Tamo gdje je na snazi, mehanizam funkcionira i dovodi do toga da više ljudi štedi preko svojih poslova za mirovinu, rekla je.
Ideja je imati "nešto što je dostupno i samozaposlenima ili onima koji rade na godišnji odmor, kako bi se osiguralo da i oni mogu uštedjeti za kasnije", dodala je.
U konačnici, nacionalne vlade moraju pokrenuti takve reforme, a tema mirovina je politički eksplozivna.
Francuska vlada Françoisa Bayroua izgubila je podršku socijalista kada radnici i poslodavci nisu uspjeli postići dogovor o mirovinskim reformama. Ovog ljeta njemački kancelar Friedrich Merz predložio je mladima da štede za mirovinu, što je izazvalo negativnu reakciju sindikata u obrani državnog mirovinskog sustava.
Koliki je ulog? U Njemačkoj mirovine na radnom mjestu iznose 267 milijardi eura, dok u Švedskoj - zemlji s jednom osminom stanovništva Njemačke, ali gdje gotovo svi imaju mirovinski fond - mirovinske ušteđevine na radnom mjestu iznose 516 milijardi eura ili 92 posto BDP-a.