Vijeće sigurnosti UN-a sazvalo je izvanrednu sjednicu posvećenu stanju u Mianmaru za srijedu u 21.00 sat po srednjoeuropskome vremenu, dok je u obračunu hunte s prosvjednicima barem četvero mrtvih, među desetcima tisuća nezadovoljnih građana koji već nekoliko tjedana prosvjeduju protiv režima.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon u Minamar žurno šalje posebnog izaslanika, Ibrahima Gambarija, istaknuvši da ovaj "još nije" dobio potrebnu vizu.
"Zbog pogoršanja stanja u Mianmaru, glavni tajnik žurno šalje svog posebnog izaslanika Ibrahima Gambarija na to područje", izjavila je Marie Okabe, glasnogovornica glavnog tajnika.
Prije nego otputuje, Gambari u srijedu treba podnijeti izvješće o stanju u Mianmaru u Vijeću sigurnosti koje će se sastati na
izvanrednoj sjednici koju je sazvalo francusko predsjedništvo Vijeća.
Ban je usto opetovao svoj poziv mianmarskim vlastima da budu suzdržane, rekla je Okabe.
Stanje je ozbiljnim shvatila i Francuska. Predsjednik Nicolas Sarkozy zatražio je od francuskih privatnih poduzeća, među kojima od naftne tvrtke Total, da obustave svoja ulaganja u Mianmaru.
"Francuska poziva sva privatna poduzeća, primjerice Total, na najveći oprez kada je riječ o ulaganju u Mianmaru tražeći od njih da ne šire svoja ulaganja", rekao je Sarkozy pošto je u predsjedničkom uredu primio premijera mianmarske oporbe u izgnanstvu, Seina Wina.
Sarkozy je usto pozvao da se "neodložno" donesu sankcije.
Sarkozyjeve izjave pokazuju jasno zaoštravanje francuskog stajališta prema Rangunu.
SAD i EU zbog uporabe sile u suzbijanju mirnog prosvjeda su oštro osudile režim u Mianmaru i zatražili od Vijeća sigurnosti UN-a da razmotri iduće korake, uključujući i sankcije.
"Duboko smo uznemireni izvješćima da su snage sigurnosti pucale i napale prosvjednike i uhitile brojne svećenike. Osuđujemo svako nasilje protiv nenasilnih prosvjednika i podsjećamo čelnike Mianmara da su osobno odgovorni za svoja djela", ističe se u zajedničkom
priopćenju SAD-a i EU-a koje je objavio Portugal, trenutni
predsjedatelj EU-a.
Čelnici SAD-a i EU-a pozvali su vlasti u Mianmaru da "zaustave nasilje i otvore dijalog s prodemokratskim liderima, uključujući i Aung San Suu Kyi te predstavnike etničkih manjina".
Također su pozvali Kinu, Indiju, ASEAN i druge zemlje i organizacije u regiji da "iskoriste svoj utjecaj kako bi poduprli narod Myanmara".
Rusija i Kina koje u Vijeću sigurnosti raspolažu pravom veta
saveznice su Mianmara u kojemu je na vlasti vojna hunta.
U skladu s tim, Moskva tvrdi da su prosvjedi u Mianmaru "unutarnja stvar" koja ne ugrožava "područnu i međunarodnu sigurnost".
"Mislimo da su ti događaji unutarnja stvar Mianmara i da će se stanje uskoro potpuno normalizirati", istaknuo je ruski ministar vanjskih poslova u priopćenju.
"Kao i prije, držimo da događaji koji se zbivaju u Mianmaru nisu prijetnja regionalnom i svjetskom miru i sigurnosti", dodao je.
Moskva je u svibnju objavila da je postigla dogovor o suradnji radi osnutka centra za nuklearno istraživanje u Mianmaru.
Prosvjedi protiv režima koji su pokrenuti 18. rujna zbog povećanja cijene goriva, najveći su u Mianmaru od 1988. kad je hunta ugušila prodemokratski pokret pri čemu je poginulo gotovo 3,000 ljudi.