Može li ovaj rat gurnuti svijet u recesiju i što to znači za Hrvatsku? "Ovo nema istu težinu kao rat u Ukrajini, ali..."

Nagla eskalacija sukoba na Bliskom istoku potresla je globalna energetska tržišta, a prvi udar osjetio se na tržištu nafte i plina. 

Na američkom tržištu cijena barela jutros je skočila 8,4 posto, na 72,81 dolar, dok je londonski Brent poskupio više od 9 posto, dosegnuvši 79,53 dolara za barel.

U fokusu investitora nalazi se Hormuški tjesnac – najosjetljivije energetsko čvorište na svijetu. Iako prolaz nije službeno zatvoren, promet tankerima značajno je usporen zbog naglog rasta premija osiguranja, koje sada uključuju i pojačani geopolitički rizik.

Dodatnu zabrinutost unijela je analiza investicijske banke JPMorgan, koja upozorava da bi, potraju li poremećaji dulje od tri tjedna, proizvođači u Perzijskom zaljevu mogli iscrpiti skladišne kapacitete i biti prisiljeni smanjiti proizvodnju.

U tom bi scenariju cijena Brenta mogla skočiti u raspon od 100 do 120 dolara za barel, što bi otvorilo prostor novom valu globalne inflacije.

Cijene plina poskočile više od 20 posto

Snažan rast bilježe cijene plina u Europi.

Na referentnoj nizozemskoj burzi TTF megavatsat plina s isporukom u travnju prijepodne je stajao 39,84 eura, što je 24,6 posto više nego na zatvaranju krajem prošlog tjedna. Nakratko se cijena približila i razini od 41 eura te dosegnula najvišu točku od 14. veljače prošle godine.

Plinsko tržište reagiralo je na američko-izraelski napad na Iran i naknadni iranski odgovor projektilima usmjerenima prema Izraelu i američkim bazama u regiji, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Katar – vodećeg svjetskog izvoznika ukapljenog prirodnog plina.

Hormuškim tjesnacem svakodnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte te približno petina svjetskih isporuka LNG-a, ponajprije iz Katra, prema podacima Međunarodne agencije za energiju iz 2024. godine.

Promet kroz tjesnac gotovo je zaustavljen, iako Iran formalno nije objavio njegovo zatvaranje.

Situaciju su dodatno zakomplicirali pomorski osiguravatelji – među njima Gard, Skuld, NorthStandard, London P&I Club i American Club – koji su zbog sigurnosnih rizika otkazali pokriće ratnih rizika za brodove u regiji Perzijskog zaljeva.

Posljedice su vidljive i na terenu.

Nekoliko vlasnika tankera, naftnih kompanija i trgovačkih kuća privremeno je obustavilo tranzit pošiljki nafte, goriva i ukapljenog plina kroz tjesnac, koji se velikim dijelom nalazi u iranskim teritorijalnim vodama.

Satelitske snimke pokazuju velik broj brodova usidrenih u blizini ključnih luka Ujedinjenih Arapskih Emirata, poput Fujairaha.

Podaci o praćenju plovidbe otkrivaju da je u nedjelju najmanje 150 tankera čekalo u međunarodnim vodama Perzijskog zaljeva, dok je još desetak plovila ostalo s druge strane tjesnaca.

Rizici su dodatno naglašeni oštećenjem najmanje tri tankera uz obalu Zaljeva i pogibijom jednog pomorca, kako navodi Reuters.

Cijena zlata

U ozračju pojačane nesigurnosti raste i cijena zlata, tradicionalnog utočišta kapitala u kriznim vremenima.

Plemeniti metal jutros je poskupio oko dva posto. Istodobno je prinos na desetogodišnje američke državne obveznice nakratko pao na najnižu razinu u posljednjih 11 mjeseci, uz rast njihove cijene, što signalizira pojačanu potražnju za sigurnijom imovinom.

Europska unija pritom se nalazi u osjetljivoj poziciji. Nakon obustave uvoza ruskog plina cjevovodima i planova o prekidu nabave ruskog LNG-a europske zemlje plin uglavnom nabavljaju iz Sjedinjenih Država, Katra i Norveške.

Svaki dulji poremećaj u Perzijskom zaljevu stoga bi mogao imati izravan učinak na opskrbu i cijene energenata u Europi.

Energetska tržišta tako su ušla u razdoblje izrazite nestabilnosti, a daljnji razvoj situacije u Hormuškom tjesnacu bit će ključan za smjer kretanja cijena nafte, plina i ostalih sigurnih utočišta kapitala.

"Današnja reakcija tržišta osjetno je blaža nego ona nakon ruskog napada na Ukrajinu"

Energetski stručnjak Igor Dekanić za DNEVNIK.hr komentirao je situaciju na Bliskom istoku te može li Hrvatska izravno ili neizravno osjetiti posljedice tog sukoba.

"Je li rast cijene barela nafte od osam posto 'let u nebo' ili tek umjereni tržišni odgovor, ostaje stvar interpretacije. No, usporedbe radi, nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine cijene su skočile oko 40 posto u vrlo kratkom razdoblju. Današnja reakcija tržišta zasad je osjetno blaža.

Daljnji smjer kretanja cijena ovisit će ponajprije o trajanju i intenzitetu sukoba. Ako se napetosti smire u roku od nekoliko dana, tržišta bi se mogla relativno brzo stabilizirati. No potraje li sukob tjednima ili mjesecima, izgledan je novi uzlazni pritisak na cijene energenata. U slučaju šireg regionalnog rata rizici bi se dodatno povećali", kaže Dekanić. 

Jedan od razloga umjerenije reakcije leži i u činjenici da je Iran godinama pod različitim oblicima američkih sankcija.

"Iako one nisu uvijek bile potpuno transparentne ni precizno definirane, očito su utjecale na razinu iranske proizvodnje nafte i plina. Zbog toga trenutačni poremećaj nema istu težinu kakvu je imala ruska invazija na Ukrajinu, koja je izravno pogodila europsko tržište", ističe.

U međuvremenu su se globalni tokovi energije promijenili: Sjedinjene Američke Države danas su najveći svjetski proizvođač nafte, s proizvodnjom većom od iranske i saudijske zajedno, što prije nekoliko desetljeća nije bio slučaj.

Unatoč tome, Hormuški tjesnac ipak ostaje strateška točka, kaže Dekanić i pojašnjava: 

"Kroz njega fizički izvoze naftu ne samo Iran nego i Saudijska Arabija, Kuvajt te Ujedinjeni Arapski Emirati. Procjenjuje se da oko 20 posto svjetskog izvoza nafte prolazi tim uskim morskim koridorom. Prema dostupnim informacijama, dio tankera trenutačno je zaustavljen ili čeka daljnji razvoj situacije.

Važno je pritom razumjeti da cijene koje pratimo na robnim burzama predstavljaju terminske ugovore – očekivanja budućih kretanja. Sirova nafta mora se fizički isporučiti, preraditi i tek potom njezina cijena ulazi u konačne cijene goriva i drugih proizvoda. Zbog toga se učinci današnjih tržišnih šokova na inflaciju mjere mjesecima, pa i godinama."

Na pitanje može li Hrvatska izravno ili neizravno osjetiti posljedice tog sukoba, kaže: 

"Hrvatska izravno ne može utjecati na globalna energetska kretanja, ali neizravno će osjetiti posljedice ako se više cijene nafte zadrže dulje vrijeme. To bi se moglo preliti na cijene goriva, transporta i posljedično drugih roba i usluga. Hoće li doći do novog inflacijskog vala u Europskoj uniji, ovisit će ne samo o trajanju sukoba nego i o ponašanju proizvođača i trgovaca. Ako se rast cijena energenata iskoristi kao opravdanje za dodatna poskupljenja, inflatorni pritisci mogli bi se pojačati."

Hoće li svjetsko gospodarstvo skliznuti u novu recesiju, zasad je otvoreno pitanje, napominje. 

"Iskustvo rata u Ukrajini pokazuje da dugotrajni sukobi ne moraju automatski gurnuti globalnu ekonomiju u veliki pad, no širenje sukoba i intenziviranje borbi znatno bi povećali takav rizik. Zasad je, međutim, većina scenarija i dalje pod upitnikom", rekao nam je Dekanić.