Laburistička stranka, čiji je kamp mladeži norveški krvnik napao i gdje je ubio preko 80 osoba, podupire multikulturalizam, kako bi se različite etničke skupine lakše snašle u njihovoj zemlji. Dvije vrlo različite struje, a tu razliku nakon prekjučerašnjeg masakra osjećaju i stranci koji žive u Norveškoj.
'Svi tugujemo, svi se bojimo', rekao je Imran Shah, vozač taksija u Norveškoj, koji je pakistanskog porijekla. No, ekstremistički napadi militanata događali su se već i drugdje po svijetu. Prisjetimo se samo Oklahoma Cityja iz 1995. godine i bombaškog napada u kojem je Timothy McVeigh ubio 168 osoba detonirajući kamion pun eksploziva pored zgrade pune ljudi.
Breivikovo zvjerstvo, međutim, u Norveškoj je potaklo preispitivanje samih sebe kod ljudi koji tamo žive. Britt Aanes, 42-godišnja svećenica tijekom mise za žrtve pokolja istaknuo je kako je Norvežane posebno pogodila činjenica da je zvjerstvo počinio Norvežanin. 'na neki način, mislim da je dobro što iza ovoga ne stoji muslimanska teroristička skupina', rekao je.
'To više govori o tome koliko je komplicirana tema imigracije i međuvjerske interakcije. Mi vidimo da smo mali, ali privilegirani ljudi. Moramo otvoriti oči i shvatiti da ne možemo svo bogatstvo zadržati za sebe', dodala je.
Richard Ayers, bivši obavještajni dužnosnik, koji živi u Londonu, smatra kako je Breivik možda odlučio zadati udarac norveškoj vladi zbog povećanog puštanja muslimanskih imigranata u zemlju. 'To je i napravio, zadao je udarac Vladi', rekao je Ayers. Drugi analitičari dovode u pitanje norveške vlasti i njihovu spremnost na sprječavanje terorističkih napada al-Qaide, jer time zanemaruju i opasnost od takvog oblika nasilja i iz redova vlastitih građana.
'Dok su glavna prijetnja demokratskom svijetu i dalje islamski teroristi, jezivi događaji u Norveškoj podsjećaju da je ekstremizam krajnjih desničara isto tako velika i moguće rastuća prijetnja', zaključio je James Brandon, voditelj istraživanja think-tank grupacije Quilliam iz Londona.