Potpredsjednik i premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata te vladar Dubaija, šeik Mohammed bin Rashid al-Maktoum, pompozno je 2010. godine najavio akciju pošumljavanja grada "Milijun drveća".
Kamere su snimile kako sadi prvo drvo, okružen dužnosnicima. Cilj akcije bio je povećati zelene površine u Dubaiju, čime bi se pridonijelo ukupnoj ljepoti grada. Plan je bio stvoriti uzgajalište mladih stabala, koja bi se potom slala diljem zemlje. Zemlju na kojoj su posađena stabla ustupila je Policijska akademija Dubaija, piše Guardian.
U zajedničku akciju krenula je Vlada, udružena s kompanijom Green Land. Površina sadnica prostirala se na 130 tisuća četvornih metara, a navodnjavali su je desalinizacijom i recikliranom vodom.
Prazna zemlja, odjednom je imala 30 različitih vrsta drveća, uključujući stabla maslina, palme i janda, nacionalnog drveta Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Korporativni interesi ispred ekologije
No kako to obično biva korporativni interesi nadjačali su ekološke potrebe. Investicijska holding kompanija Dubai Holding koja sadrži privatni korporativni portfelj šeika Mohammeda, objavila je planove za nastanak Mall of the Worlda, zamišljenog kao najvećeg svjetskog šoping centra koji bi se rasprostirao na 4.4 milijuna četvornih metara u projektu koji je procijenjen na oko pet milijardi funti.
Stakleni šoping centar trebao je biti sagrađen na mjestu policijske akademije i sadnica projekta "Milijun drveća", a vlasništvo nad zemljištem prebačeno je s policijske akademije na Dubai Holding 2014. godine.
Na koncu je taj projekt odgođen 2016. godine, da bi se tjedan dana kasnije najavio novi megaprojekt, Jumeirah Central, multipraktični 'grad' od 4.1 milijuna četvornih metara koji je procijenjen da košta 14 milijardi funti.
Plan za gradnju ovog "grada unutar grada" također je bio djelo Dubai Holdinga, koji je vlasništvo nad zemljom prepustio svojim filijalama.
Guardian navodi kako je tvrtka Green Land osnivača Hamze Nazzala dobila nekoliko obavijesti između prosinca 2016. i ožujka 2017. godine da prebaci sadnice prije nego voda i struja budu otkazane prije nego se krene u gradnju megaprojekta Jumeirah Central. No, Nazzal je upozoravao kako stabla trebaju dodatne tri godine prije nego ih bude moguće premjestiti.
Isključeni struja i voda, podignuta ograda...
Uslijedile su neugodne svađe koje su dovele do pravnih razmirica. Utvrđeno je da su voda i struja naknadno isključeni, bageri su započeli s gradnjom, a podignuta je i ograda.
Kao rezultat toga, radnici na projektu nisu mogli pristupiti drveću. U jednom trenutku, radnici su stajali pored bagera kako bi prevenirali uništavanje sadnica 2017. godine. Neki su počeli kopati ispod ograde kako bi zalili drveće.
Unatoč višestrukim pokušajima tvrtke Green Land, nije postignut dogovor da se drveće premjesti izvan sadnica prije nego gradnja započne. Na koncu, Jumeirah Central je stavljen na čekanje u listopadu 2017., kada je Dubai Holding objavio da će revalorizirati planove.
U međuvremenu, stabla su se potpuno osušila. Stručnjak je posjetio mjesto sadnica u ožujku 2018. te zaključio da je drveće uništeno zbog manjka vode. Tadašnji izvještaj je ustanovio kako je 599.338 čitavih sadnica preostalo na mjestu, nešto više od pola nego što je prvotno planirano. Sada je 80% drveća uništeno, ako je vjerovati radnicima i nadzorniku koji je posljednji puta posjetio lokaciju u prosincu prošle, 2020. godine.
"Plakao sam kad sam ih vidio..."
"Imao sam milijun stabala o kojima sam vodio brigu. Što god su trebala, davao sam im. Plakao sam kad sam ih nedavno vidio, sve je nestalo", rekao je nadzornik objekta koji je želio ostati anoniman.
"Ovo je zaista slučaj ekološkog kriminala. Ne pričamo o zgradama ovdje, ovdje su bila stabla koja su trebala pažnju i održavanje", rrekao je Nazzal.
Na upite Guardiana, Dubai Holding, gradska policija i vlada Dubaija nisu odgovarali, no u korespondenciji s Green Landom, odbili su optužbe da su postavili ogradu, ugasili struju i vodu te zabranili ulaz ekološkim radnicima projekta.
Inicijativa "Milijun drveća" preživjela je manje od jednog desetljeća, a poznato je da tek zasađenom drvetu treba 20 godina da postane efektivno u upijanju ugljikovog dioksida.