Iako se doimalo kako su se kozmonauti u eksperimentu možda čak i zabavljali igrajući video igrice i kreirajući božićni ugođaj umjetnim kaminom te da imaju ogromne količine strpljenja, prvi rezultati istraživanja te misije pokazali su kako su se nevjerojatno dosađivali, prenosi popsci.com.
>> Nakon 520 dana 'misije' na Mars 'astronauti' izašli van
Ključna riječ tu je zapravo sjedenje, jer to je bilo, više-manje, sve što su većinu od 520 dana u eksperimentu oni i radili. Cilj misije Mars500 zapravo je utvrditi kako dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru utječe na ljudsko ponašanje. Jedan od glavnih zdravstvenih problema za šestoricu kozmonauta bila je hipokineza, odnosno smanjenje pokretljivosti.
U prva tri mjeseca misije svi članovi misije patili su od smanjene pokretljivosti, a njihova aktivnost pokazala je drastičan pad. Slična priča nastavila se i idućih 13 mjeseci, no sve se promijenilo posljednjih 20 dana misije.
Posada je više vremena provodila na nogama, manje su spavali, a njihova opća aktivnost naglo je porasla. Iako se posljednjih 20 dana ništa posebno nije promijenilo u njihovoj radnoj rutini, jer nikakvog ekstra posla zapravo nije bilo, posada je znala kako se bliži kraj misije pa im se podigao i elan sa spoznajom kako će uskoro izaći van.
Na početku misije, svih šestero sudionika patilo je od lošeg sna, no u drugoj polovici misije to se promijenilo jer su imali čak 673 sati više sna nego u prvoj polovici misije. ono što su istraživači otkrili jest kako je kozmonautima falila izmjena ciklusa dan-noć, koju mi uzimamo zdravo za gotovo. Taj se efekt, čak niti uz regulaciju osvjetljenja u zatvorenom prostoru, čini se, nije mogao replicirati.
Najinteresantnija stvar oko prve studije vezane za Mars500 je paralela koju su njezini autori napravili između smanjene aktivnost posade misije sa stanjem torpora, odnosno hibernacije kod nekih životinja. U stanju hibernacije kod nekih životinja tijekom zimskog sna, njihov metabolizam usporava, a nešto slično dogodilo se i tijekom misije Mars500. Uz to, istraživanje o aktivnom dijelu sna pokazuje kako umjetno svijetlo, nelogičan raspored rada, škole ili čak gledanja televizije, pridonose problemu sa snom i metaboličkim promjenama. Sve to može doprinijeti i pojavi pretilosti, istaknuli su autori studije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook