Pozivajući se na dokumente koje je objavio bivši suradnik američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) Edward Snowden, Guardian navodi da agencije prisluškuju komunikacije putem optičkih kablova i tajno surađuju s privatnim telekomunikacijskom tvrtkama.
Guardian navodi Njemačku, Francusku, Španjolsku, Švedsku i Nizozemsku kao zemlje u kojima obavještajne agencije razvijaju takve metode u suradnji s kolegama, uključujući britansku agenciju GCHQ.
Izvješće bi moglo dovesti u neugodnu situaciju vlade tih zemalja, osobito njemačku i francusku, koje su najglasnije u prosvjedima zbog američkog masovnog prisluškivanja europskih komunikacijskih mreža koje je razotkrio Snowden.
Njemačka je, zajedno s Brazilom, u petak u UN-u iznijela prijedlog rezolucije koji poziva da se stane na kraj pretjeranom elektroničkom nadzoru, prikupljanju podataka i drugim kršenjima privatnosti.
Berlin je osobito ogorčen zbog otkrića da je NSA pratila i mobitel kancelarke Angele Merkel.
Guardian navodi da dokumenti GCHQ-a koje je objavio Snowden pokazuju da se britanska agencija hvali da je savjetovala europske kolege o tome kako mogu zaobići domaće zakone koji bi trebali ograničiti njihove nadzorne ovlasti.
Pozivajući se na izvješće GCHQ-a iz 2008. o situaciji u svakoj zemlji, list navodi da su britanski špijuni bili osobito impresionirani njemačkom agencijom BND, koja ima "golem tehnološki potencijal i dobar pristup srcu interneta".
"Pomagali smo BND-u... u opravdavanju reformi ili reinterpretacije jako restriktivnih zakona o prisluškivanju u Njemačkoj", navodi se u dokumentu.
Britanska agencija hvali također francusku agenciju DGSE, osobito njezine bliske veze s jednom neimenovanom telekomunikacijskom tvrtkom, koje je GCHQ želio iskoristiti.
"Uspostavili smo kontakt s glavnim industrijskim partnerom DGSE-a, koji ima inovativne pristupe nekim izazovima interneta, povećavši izglede da GCHQ iskoristi tu tvrtku u području razvoja protokola", stoji u izvješću.
Slično se ocjenjuju i obavještajne agencije u Španjolskoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Španjolski CNI dobio je pohvale za svoje veze s neimenovanom britanskom telekomunikacijskom tvrtkom, a švedski FRA zbog zakona iz 2008. koji je jako proširio nadzorne ovlasti.
Britanci nisu zadovoljni samo Italijom zbog sukoba između suparničkih agencija i pravnih ograničenja za njihove aktivnosti, piše Guardian. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook