SAD su ozbiljno razmišljale da RS dozvole referendum o odcjepljenju dvije do tri godine nakon sklapanja mirovnog sporazuma i ponude stvaranja konfederacije RS sa Jugoslavijom kako bi osigurale završetak konflikta prije 1996. godine i američkih izbora!
Ovo je navedeno u dokumentu od 20. srpnja 1995, koji je Sandy Berger, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika SAD-a Bill Clintona, poslao državnoj tajnici Madeleine Albright i ostalim najvišim dužnosnicima Clintonove administracije o prijedlozima kako okončati konflikt, pišu Nezavisne novine.
Navedena informacija samo je dio oko CIA-inih 300 dokumenata koji će baciti novo svjetlo na događaje tijekom rata u regiji i s kojih će sljedećeg mjeseca s Billom Clintonom skinuti oznaku tajnosti.
>> CIA objavila tajne dokumente: 'Priznavanje Hrvatske je opasno'
U dokumentu pod nazivom 'Izlazna strategija za BiH' navedena su dva moguća scenarija za završetak rata. Prvi se odnosi na brzi završetak konflikta i mirovni sporazum do kraja 1995. godine, a drugi predviđa mogućnost nastavka rata u 1996. godini, ukoliko sukobljene strane ne pristanu na dogovor u 1995. Berger u dokumentu upozorava da je za SAD bolje konflikt završiti prije američkih predsjedničkih izbora 1996. godine. Iako je jasno upozorio da je za Ameriku bolje rat završiti u 1995., Berger je bio svjestan da srpskoj strani to ne odgovara jer je u tom trenutku bila vojno jača od bošnjačko-hrvatskih snaga, pa je u devet točaka predložio kako da administracija Srbima ponudi ozbiljne ustupke.
Ukoliko Srbi ne bi pristali na podjelu 49:51 posto, Berger je predvidio mogućnost da Bošnjaci prihvate manje od 51 posto u zamjenu za nešto kvalitetniji teritorij. U četvrtoj točki Srbima bi se nudila velika autonomija srpskih područja i opsežne specijalne i paralelne veze sa Srbijom.
'Ako bude nužno, trebamo pritisnuti Bošnjake da Srbima dozvole provođenje referenduma nakon dvije do tri godine, kao što smo se složili u paketu iz 1993. godine. Naša argumentacija bi bila da, ukoliko Bošnjaci ne mogu uvjeriti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model ', navodi se u dokumentu.
Drugi scenarij bio je nepovoljniji po srpsku stranu i predviđao je povlačenje UNPROFOR-a, dizanje embarga na oružje Bošnjacima i eskalaciju zračnih udara protiv Srba u trajanju od godinu dana. U tih godinu dana bi, prema Bergerovim procjenama, došlo do izjednačavanja situacije na frontu. Nakon isteka godinu dana, bila bi razmotrena mogućnost slanja kopnenih snaga u BiH, koje bi imale funkciju mirovnih trupa, koje bi zamijenile UNPROFOR, ukoliko bi postojala volja da se takve snage upute.
Madeleine Albright u odgovoru Bergeru nije isključila mogućnost referenduma o odcjepljenju RS, ali je istaknula da se zalaže za embargo na oružje, zračne udare protiv Srba i predavanje odgovornosti Bošnjacima za završetak konflikta.
Napisala je da priželjkuje rješenje po kojem bi Federacija ušla u uniju sa srpskim entitetom, kako bi bio očuvan teritorijalni integritet BiH. Iako nije precizno izrekla mišljenje o prijedlozima o referendumu i pravu na odcjepljenje Srbima, Albright nije odbacila tu mogućnost. Ipak, sugerirala je da bi postizanje sporazuma bez zračnih udara pogodovalo srpskoj strani da iskoristi pravo na mirno odcjepljenje od BiH i da se 'pridruži potencijalnoj velikoj Srbiji'.
Za vojnu podršku Bošnjacima navela je dva uvjeta - da njihovo teritorijalno osvajanje ne prijeđe granice iz plana kontakt grupe, te da se Bošnjaci ograde od radikalnih islamskih elemenata u BiH. (Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook