Iranski vrhovni vođa ubijen je u američko-izraelskim napadima, rekao je visoki izraelski dužnosnik novinskoj agenciji Reuters.
Ajatolah Ali Hamenei, koji vlada Iranom od 1989. godine, mrtav je, a njegovo tijelo je pronađeno, rekao je dužnosnik.
Hamneijev kompleks je danas znatno oštećen u napadima.
U roku od nekoliko minuta nakon izvješća, ured vrhovnog vođe, citirani od strane iranskih državnih medija, izjavio je da "neprijatelj pribjegava mentalnom ratovanju".
Malo ranije, ministarstvo vanjskih poslova Irana izjavilo je da je "siguran i zdrav".
Bibi u euforiji
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u svom kratkom obraćanju ustvrdio je da postoje "ozbiljne indicije" da je Hamenei ubijen u zračnim napadima na njegov kompleks u Teheranu.
"Mnogo je znakova da ovaj tiranin više ne postoji. Jutros smo eliminirali visoke dužnosnike u režimu ajatolaha, zapovjednike Revolucionarne garde, visoke osobe u nuklearnom programu - i nastavit ćemo. U sljedećih nekoliko dana napasti ćemo još tisuće meta terorističkog režima", rekao je Netanyahu.
S druge strane, iranski službenici, uključujući ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, oštro demantiraju te navode, tvrdeći da je Hamenei na sigurnom.
Kratka biografija: Ajatolah Ali Hamenei
Ali Hamenei je druga najvažnija figura u povijesti Islamske Republike Iran, odmah nakon utemeljitelja revolucije, ajatolaha Homeinija.
Rođen je 1939. godine u Mašhadu, u obitelji klerika. Školovao se u vjerskim sjemeništima u Mašhadu i Komu, gdje mu je jedan od učitelja bio upravo njegov budući prethodnik na mjestu ajatolaha - Ruholah Homeini
Hamenei je tijekom 1960-ih i 70-ih bio je ključni aktivist protiv režima šaha Mohammada Reze Pahlavija. Zbog svog političkog djelovanja više je puta zatvaran i mučen od strane šahove tajne policije (SAVAK).
Nakon revolucije 1979. godine, obnašao je niz visokih funkcija, uključujući zapovjedništvo nad Revolucionarnom gardom (IRGC). Godine 1981. preživio je pokušaj atentata u kojem mu je trajno oštećena desna ruka.
Služio je dva mandata kao predsjednik Irana tijekom krvavog iransko-iračkog rata. Njegov mandat obilježila je čvrsta obrana zemlje i konsolidacija islamske vlasti.
Nakon smrti ajatolaha Homeinija 1989. godine, Skupština stručnjaka izabrala ga je za novog vrhovnog vođu. Iako u početku nije imao najviši vjerski čin (marja), njegova politička moć brzo je narasla.
Ključne značajke njegove vladavine
Hameneijeva vladavina duga više od tri desetljeća pretvorila je Iran u regionalnu silu, ali i dovela zemlju u duboku izolaciju od Zapada.
- Vanjska politika: Naglašeni antiamerikanizam i neprijateljstvo prema Izraelu. Fokus na "Osovinu otpora" (Hezbollah, Hamas, Huti).
- Nuklearni program: Snažno zagovaranje prava Irana na nuklearnu tehnologiju, što je dovelo do dugogodišnjih međunarodnih sankcija.
- Unutarnja kontrola: Beskompromisan odnos prema prosvjedima i opoziciji; apsolutna kontrola nad vojskom, pravosuđem i državnim medijima.
Satelitske snimke pokazuju da je njegov ured u Teheranu (Beit-e Rahbari) pretvoren u ruševine. Ako se potvrdi da je Hamenei doista ubijen, Iran bi se mogao suočiti s najvećom krizom sukcesije od 1989. godine, jer on nije imenovao službenog nasljednika.
U ljeto 2025. pojavile su se informacije o formiranju državno-klerikalnog tijela koje bi ubrzalo tu odluku o naslijedniku. Tada su u igri navodno bila dva imena: sin samoga Ali Hameneija, Mojtaba Hamenei, te unuk prvog ajatolaha Homeinija - Hassan Homeini.