Britanci žele otvoriti radna mjesta izgradnjom brze željezničke linije između Londona i Birminghama. Francuzi pokušavaju potaknuti potrošnju slanjem ministra financija na otvaranje rasprodaja. Njemačka pak dokazuje da se minimalan, ali postojan rast itekako isplati.
Kada se Njemačka želi zadužiti, mnogi su spremni platiti da bi joj posudili novac. Upravo to se dogodilo na najnovijoj dražbi njemačkih državnih obveznica. Prvi put u povijesti, kamata je otišla u minus! Dobra vijest za Njemačku, loša za europsko gospodarstvo. Kada su ulagači spremni i izgubiti dio novca, samo da ne moraju riskirati, jasno je da će se na oporavak morati pričekati.
'Moramo potaknuti potrošnju koja je pokretačka snaga naše ekonomije. Nadamo se da će u oporavku pomoći uspješne rasprodaje', ističe Francois Baroin, francuski ministar financija. U vrijeme kada se pazi na svaku kovanicu, francuska je vlada glavni pokrovitelj ovosezonskih rasprodaja. Zato je i za otvaranje jedne od njih bio zadužen ni manje ni više nego ministar financija.
U Velikoj Britaniji primjenjuju drugačiju taktiku. Iako zbog krize troškove režu na sve strane, odobrili su gradnju nove brze željezničke linije. 'Odlučna sam učiniti sve što je u mojoj moći da osiguram zaradu britanskim tvrtkama bez obzira na koji će se natječaj prijaviti sljedećih mjeseci i godina', naglašava Justine Greening, britanska ministrica prometa.
U zemlji s više od dva i pol milijuna nezaposlenih, vlada procjenjuje da je projekt vrijedan gotovo 38 milijardi eura isplativ. 'Bit će to jako skup projekt. Većina tereta past će na leđa poreznih obveznika, što znači da će zapravo izazvati ekonomsku štetu', smatra Richard Wellings s Instituta za ekonomske poslove Velike Britanije. Supermoderni brzi vlak između Londona i Birminghama trebao bi početi voziti 2026. Vrijeme putovanja na popularnoj relaciji skratit će s 90 na 49 minuta.