Naime, Island ima jasna pravila o tome kakvo ime se može nadjenuti djetetu, pa većina ljudi ne dovodi u pitanje Registar osobnih imena. U njemu je 1.712 muških i 1.853 ženskih imena, koja su u skladu s islandskom gramatikom. Svrha tog registra je i zaštita djece od sramoćenja ili maltretiranja.
'Ono što je nekome lijepo, drugome je možda ružno', rekla je Agusta Thorbergsdottir , predsjednica odbora, koji vodi brigu o registru. Kao primjer je navela ime 'Satania', koje nije uvršteno u registar odobrenih imena, jer je preslično Sotoni.
>>Kakvi roditelji! Je li ovo 'najgluplje ime ikad'?
U Blaerinom slučaju , njena je majka doznala kako se ime ne nalazi na listi, tek kada ju je svećenik, koji je krstio djevojčicu obavijestio kako je greškom dopustio da joj se nadjene to ime.
'Nisam imala pojma da se ime ne nalazi na čuvenoj listi' , rekla je za Associated Press majka Bjork Eidsdottir . Odbor je ovog puta odbio ime, jer je muškog roda, bez obzira što se tako zove i žensli lik u romanu islandskog pisca i dobitnika Nobelove nagrade Haldora Laksnesa.
Na Islandu su osobna imena puno važnija od prezimena, pa je tako i predsjednik Olafur Ragnar Grimson u telefonskom imeniku naveden kao - Olafur.
Blaer Bjarkardottir je trenutno u svim službenim dokumentima identificirana tek kao 'Stulka', što na islandskom znači 'djevojka', pa 15-godišnjakinja pri svakom susretu s birokracijom mora pojašnjavati čitavu priču, što je poprilično frustrirajuće.
Islandska je tinejdžerka ipak odlučna na borbu sve do Vrhovnog suda, ako niže pravne instance 25. siječnja ne promijene odluku odbora i dozvole joj korištenje vlastitog imena. 'Dopuštena su svakakva čudna imena, što ovu bitku čini još više frustrirajućom, jer Blaer je savršeno islandsko ime i moja kćerka voli svoje ime', kaže majka Eidsdottir i dodaje kako bi davanje imena vlastitom djetetu, ako mu isto ne šteti u bilo kojem pogledu, trebalo biti osnovno ljudsko pravo.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook