Obilježavamo 26. tu godišnjicu priznanja Hrvatske, Sveta je stolica bila među prvim državama koja je to učinila, s obzirom da je prošlo toliko godina kako procjenjujete odnos mjesne crkve i države, kada govorimo o Hrvatskoj?
Prošlo je 26 godina, mislim da je to pozitivno razdoblje. Bilo je dosta problema ali sve u svemu moramo biti optimisti, Bogu zahvalni na tom velikom daru. Imamo Hrvatsku. Kakva će ona biti, ovisi od nas samih, od svih građana Republike Hrvatske, svatko ima svoje odgovornosti. Najviše odgovornosti imaju političari, a također i crkveni ljudi. Mislim da postoje dobri uvjeti da odnosi između crkve i države budu još bolji, a temelj tih odnosa jesu ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske.
Bi li Crkva u Hrvatskoj mogla biti otvorenija u duhu nove evangelizacije i prema medijima i prema društvu, ali i prema državi jer se stječe dojam da suradnja crkve i države ovisi o tome tko je na vlasti. Smatrate li kao iskusni diplomat da bi to trebalo popraviti?
Upravo ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske daju mogućnost normalnog komuniciranja između crkve i države, crkvenih i državnih vlasti. Jasno da se to uvijek može i poboljšati. Nadam se da se to i događa u Hrvatskoj. Hrvatska je još uvijek mlada demokracija, svi se moramo učiti, ali važno je da surađujemo.
Ne možemo ni ovom prigodom, ne spomenuti kanonizaciju Stepinca. To je jedna od tema prilikom svakog posjeta hrvatskih dužnosnika Svetoj stolici. Zbog čega, prema Vašem mišljenu djelo blaženika još uvijek izaziva neke prijepore i kada očekuje da bi papa mogao objaviti vrijeme kanonizacije?
To nije ništa posebno. Zazore i raspravu izaziva Isus Krist, koji je živio prije 2000. godina i uvijek ima onih koji su "za" i koji su "protiv". Što se tiče procesa, sve je već završeno i sad Sveti Otac, papa Franjo treba donijeti odluku, a mi se kao kršćani molimo da se to dogodi u najzgodnije vrijeme. Mislim da to nije toliko važno, kad će biti. Mi se već molimo blaženom Alojziju Stepincu, mi ga već smatramo svecem, a službena potvrda će doći.