Katrina je bila jedna od najvećih prirodnih katastrofa u američkoj povijesti. Nanijela je više štete nego ijedna prije, a posljednja katastrofa u kojoj je stradalo toliko ljudi bila je prije 90 godina.
Deset godina poslije oluje ožiljci su vidljivi posvuda, neke rane nikada neće do kraja zacijeliti, ali u gradu poznatom po džezu, kreolskoj kuhinji i veselom karnevalu pokladnog utorka optimizma ne manjka.
Simbol katastrofe je veliko slovo X s nekim čudnim slovima i brojevima oko njega. Radi se o oznaci koju su članovi Nacionalne garde pisali kad bi pregledali neku kuću. Slova i brojevi predstavljaju datum pregleda, oznaku postrojbe koja je kuću pregledala, pronađeni broj mrtvih i šifre za prijeteće opasnosti koje su primijetili, poput mogućeg curenja plina.
10 najvećih prirodnih katastrofa koje bi nas (uskoro) mogle pogoditi
"Taj X je bilo prvo što sam vidjela. Bio je to čudan, gotovo okultni simbol", rekao je Ettiene Skrabo koji se vratio u grad šest tjedana nakon poplave. Njemu i ostalima trebalo je vremena da shvate što simboli znače. I danas ih se može vidjeti posvuda po New Orleansu.
Shanice Williams bila je četiri mjeseca trudna. "Nismo htjeli otići, ali morali smo. I dobro da jesmo jer danas bih bila mrtva", kaže Shanice i gledajući svoju devetogodišnju kćer koja se igra na travnjaku odmah se ispravlja: "Obje bi bile mrtve".
Kada su njoj i njezinoj obitelji dopustili povratak u grad voda je još bila visoka 1,5 metar. "Bilo je strašno, ali bili smo doma".
New Orleans je praktično otok, a brane izgrađene da štite grad koji leži na niskoj nadmorskoj visini bile su dobre, ali ne dovoljno dobre. Brane su pukle na pedesetak mjesta. Osamdeset posto grada bilo je poplavljeno. Tijela stotina od 1300 mrtvih nikada nisu pronađena.
Urušene zgrade, potopljeni strujni vodovi, oštećeni plinovodi predstavljali su veliku opasnost. Međutim, većina stradalih se utopila.
Poslije oluje postalo je jasno da su mnoge odluke pridonijele katastrofi. Gradske vlasti zatvorile su javni prijevoz, što je mnoge ostavilo bez mogućnosti za bijeg. Država Louisiana podcijenila je snagu uragana, a federalna vlada nije odmah pomogla jer nije dobila službeni zahtjev za pomoć.
U obnovu grada i jačanje sustava zaštite od poplava od tada je uloženo 14,5 milijardi dolara. Brane više nisu visoke pet nego osam metara. Sada se i više izdvaja za obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Bez obzira na to, građani kažu da New Orleans nikada neće biti kakav je bio. Stari tramvaji ponovo voze, džez se opet svira u barovima u Bourbon Streetu, ali izvan turističkih zona živi se drugačije. Ima novih kuća, ali među njima su goleme praznine na mjestima gdje su nekad bile stare.
Prije Katrine grad je imao 480 tisuća stanovnika. Pola godine poslije uragana taj broj je prepolovljen. Mnogi od onih koji su izbjegli izgubili su sve što su imali ili se isprva nisu željeli vratiti u opustošeni grad i živjeti s rizikom dolaska neke nove oluje. S vremenom dio ih se ipak vratio. New Orleans sada je na 95 posto prijašnjeg broja stanovnika, kaže gradonačelnik Mitch Landrieu.
On je na čelu grada pet godina i optimističan je u pogledu njegove budućnosti. Tvrdi da je New Orleans najbolja američka priča o povratku. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook