'Mi s konkretnim pregovorima želimo započeti najkasnije sljedećeg tjedna, a koalicijski ugovor bi trebao biti gotov u roku od mjesec dana', izjavio je glavni tajnik Kršćansko demokratske unije (CDU) Roland Pofalla u razgovoru za državnu TV postaju ARD.
Kako javlja agencija Dpa, brz početak pregovora najavila je na sastanku stranačkog predsjedništva i predsjednica CDU-a Angela Merkel. Prema istim informacijama Merkel, kao nova mandatarka vlade i njezin koalicijski partner i vjerojatni budući vicekancelar i ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle (FDP) trebali bi se sastati već danas poslijepodne kako bi pripremili početak pregovora. Prema prijevremenim službenim rezultatima Unija CDU/CSU osvojila je 33,8 posto glasova, a njezin partner FDP 14,6 posto, što je gotovo 5 posto više nego na izborima 2005. Računajući i tzv. dodatne mandate, koji jednoj stranci pripadaju ako u jednoj saveznoj pokrajini osvoji mnogo direktnih mandata, demokršćansko-liberalna koalicija raspolagat će stabilnom većinom u novom, 17. po redu, sazivu Bundestaga. Unija CDU/CSU imat će zajedno s liberalima (FDP) 332 od 622 zastupnička mjesta u Bundestagu.
Većina i u Gornjem i u Donjem domu parlamenta
Njemačkoj kancelarki Angeli Merkel među prvima su na izbornoj pobjedi čestitali američki predsjednik Barack Obama, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy te britanski premijer Gordon Brown. Vlada Angele Merkel može komotno vladati u sljedećih četiri godine jer osim većine u donjem domu parlamenta Bundestagu demokršćansko-liberalna vlada može računati i s većinom u gornjem domu parlamenta, domu saveznih pokrajina, Bundesratu. U tom se domu, s obzirom da se u nedjelju istodobno glasovalo i u saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein gdje je na pomolu raskidanje dosadašnje demokršćansko-socijaldemokratske i stvaranje demokršćansko-liberalne koalicije, nazire prednost za savezne pokrajine u kojim su na vlasti demokršćani i liberali.
Problemi s FDP-om?
Mnogi demokršćanski političari, međutim, strahuju da bi ojačani FDP u novoj vladi od Unije CDU/CSU mogao za sebe tražiti više prava nego što se to trenutno očekuje. 'Mi se nadamo da FDP neće poletjeti, nego da će ostati na zemlji sa svojim zahtjevima', rekao je jedan od članova predsjedništva CDU-a Christan Wulff. Naime, iako su demokršćani i liberali od 1982. do 1998. već zajednički vladali zemljom, tada je FDP raspolagao u prosjeku s upala manje mandata nego sada. Kako procjenjuju analitičari, mnogi unutar Unije CDU/CSU se pribojavaju da bi FDP za sebe mogao u novoj vladi tražiti više prava što bi, s obzirom na brojne razlike u političkim smjernicama, posebice glede unutarnje sigurnosti ili regulacije tržišta, vladanje moglo činiti teškim. Pojačanog utjecaja FDP-a posebice se pribojava Kršćansko-socijalna unija (CSU), koja na izbore izlazi jedino u Bavarskoj i koja je na ovim izborima ostvarila slab rezultat i upola manje mandata od FDP-a.
SPD-u najslabiji rezultat u poslijeratnoj povijesti
Dosadašnji koalicijski partner Angele Merkel, Socijaldemokratska stranka Njemačke - SPD, dan nakon izbora i najslabijeg rezultata u poslijeratnoj povijesti, analizira razloge osvojenih 23 posto glasova. Očekuju se i kadrovske promjene na stranačkom vrhu, što se posebice odnosi na predsjednika stranke Franza Muenteferinga. Analitičari drže da će se SPD u sljedećih nekoliko godina morati približiti stranci Ljevice kako bi zajedno sa Zelenima nastao stabilan lijevi politički blok u zemlji. SPD to za sada odbija na saveznoj razini, zbog kadrovskog sastava stranke Ljevice koja se sastoji od reformiranih DDR komunista i bivših socijaldemokrata koji su napustili SPD nezadovoljni navodnim neoliberalnim kursom tadašnjeg kancelara Gerharda Schroedera. Prema prijevremenim službenim rezultatima i stranka Ljevice i Zeleni su, s 11,9 i 10,7 posto glasova, osvojili dosad najbolje rezultate na saveznim izborima. U tradicionalnoj emisiji javnih televizija odmah nakon objavljivanja rezultata dosadašnji ministar vanjskih poslova i SPD-ov kandidat na izborima Frank-Walter Steinmeier najavio je da će SPD 'preuzeti ulogu' predvodnika oporbe u novom sazivu Bundestaga.
Izlaznost na savezne izbore je, sa 70,8 posto, bila najslabija u poslijeratnom razdoblju. Na posljednje izbore prije četiri godine izišlo je 77,7 posto od oko 62 milijuna građana Njemačke s pravom glasa. (Hina)