Broj stanovnika na Zemlji dugo je sporo rastao. Pretpostavlja se da nas je 10.000 godina prije nove ere, na planeti živjelo oko 4 milijuna. Čak je 1800. godine broj stanovnika na Zemlji bio manji od milijardu.
Međutim od tada se taj broj uspinje sve brže. Duži životni vijek omogućile su nam blagodati inovacija – poput onih u medicini, proizvodnji hrane.
Godine 1900. na zemlji je živjelo 1,65 milijarda ljudi, a 2000. više od šest milijardi. Svega dva desetljeća kasnije – 7,7 milijardi.
Predviđa se da će broj stanovnika prestati rasti oko 2100. godine kada bi nas Zemljom moglo hodati više od 11 milijardi ljudi, piše The Atlantic.
Tom Vogl, razvojni ekonomist sa Sveučilišta u San Diegu, smatra da će na demografska kretanja utjecati sve manji broj djece u obiteljima: "Pretpostavke uvijek treba uzeti s dozom sumnje, ali demografska predviđanja često su točnija od ostalih", navodi Vogl.
Naime, znanstvenici otprilike znaju koliko je trenutačno ljudi na Zemlji, koliko su stari i stoga mogu pretpostaviti koliko će ih biti u reproduktivnoj dobi tijekom idućih nekoliko desetljeća.
Gdje će ih biti najviše? Vogl kaže – u Africi. Također, ljudi će u prosjeku biti stariji.
UN-ovi podaci sugeriraju kako će do 2100. biti 881 milijun ljudi starijih od 80 godina u usporedbi s trenutnih 146 milijuna. U istom razdoblju će srednja vrijednost ljudskih godina porasti s 31 na 42.
Mijenjat će se strukture obitelji. One će biti manje, što znači da će se roditelji moći više fokusirati na pojedino dijete.
"Svaka država i regija suočit će se s drugačijim setom problema i bit će teško naći jedinstveno rješenje", dodaje.
Autor teksta na The Atlanticu zaključuje kako jedinstveno rješenje nikada nije bila jača stana čovječanstva, ali barem imamo još gotovo cijelo stoljeće pred sobom da se za to pripremimo.