Del Ponte: neoprostivo je što nije uhićen Mladić

Slika nije dostupna
Uvodnu riječ na suđenju sedmorici generala i časnika vojske Republike Srpske optuženih za pokolj 8.000 muslimana u Srebrenici 1995., glavna haška tužiteljica Carla del Ponte počela je u ponedjeljak u Den Haagu optužbom Srbije zbog neuhićenja vojnog zapovjednika bosanskih Srba generala Ratka Mladića.

Na tom najvećem suđenju pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Del Ponte je u uvodnoj riječi pred početak izvođenja dokaza tužiteljstva kazala da je propustom uhićenja glavnoga zapovjednika VRS-a Srbija propustila pred sud izvesti osobu najodgovorniju za pokolj.

"Mladić bi trebao biti na ovome suđenju", i "neoprostivo" je što ga Srbija nije uhitila, kazala je Del Ponte, javile su agencije.

Jedanaest godina nakon srebreničkog zločina ICTY je osudio šest od 19 optuženih, a dvojica najodgovornijih, zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić i njihov tadašnji politički vođa Radovan Karadžić, glavni idejni začetnici pokolja, još su uvijek u bijegu.

"Teško je, ako ne i nemoguće razumijeti užas nanesen stanovnicima srebreničke enklave", rekla je glavna haška tužiteljica, javlja France presse.

Sedmorica optuženih su generali vojske Republike Srpske Ljubiša Beara (67), Vinko Pandurević (47), Radivoje Miletić (58) i Milan Gvero (68), te obavještajni časnici Vujadin Popović (49), Drago Nikolić (48) i zapovjednik specijalaca MUP-a Ljubomir Borovčanin (46).

Petorica u skupini optuženi su za genocid, ratni zločin i zločin
protiv čovječnosti, a Miletić i Gvero za ratni zločin i zločin protiv
čovječnosti jer su blokirali dolazak pomoći.

"Streljački vodovi smaknuli su bespomoćne muškarce i dječake, zakopali ih u masovne gronice a zatim otkapali i ponovo zakapali u pokušaju da skriju istinu od svijeta", nastavila je Del Ponte i dodala da su "mnoge žrtve bile vezane i s povezom preko očiju kako bi se olakšao posao njihovim egzekutorima".

U bijegu je i Zdravko Tolimir, bivši visoki časnik VRS, optužen za genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti jer je nadzirao nekoliko masovnih strijeljanja oko Srebrenice.

Tijela su ponajprije bila zakopana u desetak masovnih grobnica a zatim ponovo premještana u druge grobnice u pokušaju da se prikrije pokolj.

Svi su se optuženi izjasnili da nisu krivi.

Masovna likvidacija više od 8.000 dječaka i muškaraca od 12. do 17. srpnja 1995., iz enklave Srebrenica gdje su se u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini sklonile brojne izbjeglice, najteži je ratni zločin počinjen u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Do danas je otkriveno oko 60 grobnica i ekshumirani su ostaci 6.000 žrtava.

Povezane teme