Središnja komemoracija u povodu 72. obljetnice Bleiburške tragedije održala se na Bleiburškom polju u Austriji u organizaciji Počasnoga bleiburškoga voda i suorganizaciji Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, te pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, priopćeno je iz Hrvatskog sabora i Hrvatske biskupske konferencije.
Izalanstvo Sabora koje predvodi predsjednik Gordan Jandroković i ministar državne imovine Goran Marić, koji je došao kao izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, položili su vijence kojima su odali počast žrtvama Bleiburga. Vijenac je položila i Vesna Cvjetković, hrvatska veleposlanica u Austriji.
Organizator: Komemoraciji prisustvuje oko 15.000 ljudi iz Hrvatske, BiH i Europe
Organizator komemoracije, Počasni bleiburški vod, procjenjuje da je na komemoraciji prisutno oko 15.000 ljudi. Kažu da je iz Hrvatske i BiH stiglo oko 100 autobusa, a iz Europe pedesetak.
Od koruške policije doznajemo da su tri osobe privedene - svi zbog nacističkih obilježja. Jedan muškarac je priveden jer je imao istetovirani kukasti križ na ruci, doznajemo od lokalne policije. SVi troje su nakon privođenja pušteni. Koruška policija procjenjuje da na komemoraciji prisustvuje oko deset tisuća ljudi.
Nadbiskup Hranić s Bleiburškog polja pozvao na istraživanje cjelovite istine o žrtvama i počiniteljima zločina
Komemoracija je počela u 11 sati molitvom na groblju Unterloibach, odakle je u 11:15 sati krenula procesija prema oltarnom prostoru na Bleiburškom polju.
Središnje misno slavlje s početkom u 12 sati predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, nakon čega se komemoracija nastavila obraćanjem visokih uzvanika, predstavnika pokrovitelja i organizatora te polaganjem vijenaca kod spomenika žrtvama Bleiburga i križnih putova.
Podsjetio je da se za mnoge od ubijenih hrvatskih vojnika i civila još uvijek ne zna gdje su točno bili pogubljeni i stradali, gdje su sve grobišta i jame u kojima leže njihove kosti.
"Njihova je sudbina toliko tragična i ponižavajuća da su oni koji su ih osudili i pogubili smatrali da nisu vrijedni čak niti toliko da se zapišu i doznaju njihova imena, i za koje se totalitarni sustav pobrinuo da ne doznamo gdje su točno bili pogubljeni i stradali i gdje su sve grobišta i jame u kojima leže njihove kosti", upozorio je mons. Hranić.
Ostaci toga totalitarnog komunističkog sustava još se i danas za to brinu, naglasio je. Nerasvijetljena povijesna istina i opterećenost prošlošću, dodao je Hranić, otežavaju zajedništvo i suradnju, te u novim povijesnim okolnostima postaju opasnost i za hrvatski i za srpski, a onda i za druge narode na ovim europskim prostorima.
Crkva nas nastavlja poticati da ne zaboravimo spomen na one koji su nevino stradali, a Isusova blaženstva govore o nespojivosti svjetla i tame, vjere i nevjere, te nas ovdje na Bleiburškom polju i svugdje gdje se susrećemo s grobovima žrtava totalitarnih režima, nepravednih osuda, progona, mučenja, ponižavanja i ubijanja nedužnih ljudi, pozivaju na praštanje, na istraživanje cjelovite istine o žrtvama i počiniteljima nasilja, na zadovoljenje pravde, na čišćenje našega pamćenja i na spomen mučenika, naglasio je nadbiskup Hranić.
Okupljene na Bleiburškom polju pozvao je da očiste svoje pamćenje i spomenu se žrtava Križnoga puta. "Mi danas ovdje komemoriramo i okupljeni smo na molitvu za hrvatske žrtve totalitarnog komunističkog sustava na Križnome putu, koji je započeo prije 72 godine, ovdje na Bleiburškom polju", kazao je Hranić.
Podsjetio je da je zajedno s katolicima, tu stradavao i veliki broj pripadnika muslimanske vjeroispovijesti. Pozvao je na molitvu za Božje milosrđe "za sve one koji su stradali i umrli na ovoj poljani, te za sve one koji su naredili i izvršavali zločine nad njima na njihovu Križnom putu".
"Danas smo došli ovamo na Bleiburško polje, odupirući se razornoj zatvorenosti i otvarajući se Bogu, istini i slobodi, nudeći oproštenje svima koji su pripadnicima našega naroda nanijeli zlo, moleći za Božje milosrđe za sve te moleći oproštenje od Boga i od onih kojima su pripadnici našega hrvatskoga naroda počinili zlo", rekao je nadbiskup.
To je nužno da bismo očistili svoju memoriju od zlopamćenja, da bismo je čistili praštanjem i otvorenošću za pomirenje i zajedništvo unutar našega naroda i sa svim susjednim narodima, te narodima Europe i svijeta, istaknuo je, te poručio kako "za Božjeg čovjeka postoji nešto što je daleko važnije i veće od ovozemaljskog blagostanja: pravda, dobrota, poštenje, čista savjest, čiste ruke, čisto srce: mir, koji je djelo pravde i istine, milosrđe i pomirenje, odustajanje od zla i osvete".
Idriz ef. Bešić: Zločin ne zastarijeva
Molitvu za žrtve islamske vjeroispovjedi služio je ispred Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj Idriz ef. Bešić, koji je pročitao poruku zagrebačkog muftije i predsjednika Mešihata Aziza ef. Hasanovića u kojoj poziva da "u današnjem vremenu izazova, u kojemu nastojimo dokučiti neki smisleni odgovor kakva nas budućnost očekuje, učimo iz svojih i tuđih grešaka".
"Istina se mora znati. Istinu valja čuvati i od nje ne možemo pobjeći, niti se ona može zatrti – zločin ne zastarijeva. Zločin je zločin, jedna od rijetkih kategorija koja se ničim ne može opravdati", istaknuo je ef. Hasanović u poruci.
Zločine pamtimo da se ne bi ponovili, da bismo ih spriječili, poručio je, te pozvao na čuvanje sjećanja na sva stratišta, i s Bleiburga ali i s drugih stratišta Drugog svjetskog rata, te na žrtve Vukovara i Srebrenice, "jer pokušati opravdati zločin znači izazivati nesreću nesagledivih posljedica".
U povodu 72. obljetnice blajburške tragedije i hrvatskog Križnog puta na središnjoj se komemoraciji žrtvama na Blajburškom polju okupilo, prema novinarskim procjenama, oko 15 tisuća ljudi iz Hrvatske, BiH i drugih zemalja, među kojima predstavnici hrvatskog državnog vrha, predstavnici braniteljskih udruga, predstavnici crkve kao i obitelji i potomci ubijenih razoružanih hrvatskih vojnika te hrvatskih civila.
Hasanbegović na pitanje o nedolasku premijera poručio: "To morate pitati njega"
U ime Hrvatskog sabora komemoraciji nazoči izaslanstvo koje predvodi predsjednik Gordan Jandroković, a nazoče i potpredsjednik Milijan Brkić, te zastupnici Miro Kovač, Ivica Mišić, Josip Đakić, Ivan Šipić i Zlatko Hasanbegović. Osim njih nazočni su i Vladimir Šeks te Vice Vukojević
Hasanbegović je na pitanje novinara o tome što misli zašto premijer Andrej Plenković nije prisutan, poručio da to treba pitati premijera, no nije dalje kritizirao.
Na pitanje o zabrani ustaškog znakovlja, Hasanbegović je rekao da on na komemoraciji ne vidi nikakvo zabranjeno znakovlje, osim "jedne vojske". Dodao je i da je on protiv bilo kakvih zabrana.
Prethodno, izaslanstvo je položilo vijence kod Spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora.
Jandroković: Zločini na Bleiburgu i masovne likvidacije jedna od najdublje zakopanih tajni komunističke Jugoslavije
Predsjednik Hrvatskog sabora, koji je i pokrovitelj, istaknuo je kako su se i ove godine okupili na ovom svetom mjestu da se poklone žrtvama strašnih zločina i članovima njihovih obitelji, da im izraze najiskreniju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji.
"Okupili smo se ovdje da se podsjetimo, ali i da još jednom potvrdimo našu obavezu i odgovornost čuvanja istine i aktivnog suprotstavljanja svim oblicima totalitarne vladavine", rekao je Jandroković, podsjetivši da je na Bleiburškom polju i u kolonama smrti, na Križnim putovima, dogodila strašna stradanja.
Ta stradanja danas su simboli patnje hrvatskog naroda i svakako su jedan od najtežih događaja u našoj povijesti. Bleiburg je simbol i metafora svih hrvatskih stradanja, ne samo u određenom razdoblju nakon II. svjetskog rata. On je podsjetnik i na sve zločine počinjene tijekom svih godina jugoslavenskog komunističkog totalitarnog režima, naglasio je Jandroković.
U 20. stoljeću, dodao je, Hrvatska je pretrpjela tri rata. Gledajući u kontekstu žrtava, svi oni su bili pogubni i teški jer rat ne donosi nikome dobro.
Na Bleiburgu se odaje počast i svim naraštajima Hrvata koji su daleko od Domovine čekali dan kada će Hrvatska postati suverena nacija, usidrena u europski prostor mira i demokracije, rekao je Jandroković, naglasivši kako je danas, kada imamo svoju državu, obaveza svih nas stalno se podsjećati na sve žrtve koje su pale za nju.
"Čvrsto osuditi svaku nedemokratsku, autoritarnu i totalitarnu vladavinu, te izraziti poštovanje žrtvi"
Ako se želimo odgovorno suočiti s prošlošću toga trebamo biti svjesni, to priznati i pokloniti se žrtvama. Hrvatska kao suverena i demokratska država danas ima odgovornost promicati i čuvati slobodu, demokraciju, poštovanje ljudskih prava i vladavinu zakona, kazao je Jandroković. Također, dodao je obaveza je svih učiniti da se više nikada ne ponove strašni zločini, učinjeni iz bilo kojeg razloga, zbog bilo koje ideologije. Obveza je i čvrsto osuditi svaku nedemokratsku, autoritarnu i totalitarnu vladavinu, te izraziti poštovanje svakoj žrtvi koja se suprotstavila svakom obliku takvog režima, dodao je.
Hrvatska ima snage i ustrajnost čvrsto jamčiti i osigurati slobodu i pravo čovjeka i svakog njezinog državljanina, poštovati njihovo dostojanstvo, kao i promicati njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje, rekao je.
Zločine počinjene u totalitarnim i nedemokratskim režimima važno i znanstveno istražiti
O svim zločinima počinjenim u totalitarnim i nedemokratskim režimima važno je govoriti i znanstveno ih istražiti. Time će se pridonijeti jačanju naše svijesti o njima, istaknuo je Jandroković.
Jer, naglasio je, "bez istine i sjećanja nema istinske pomirbe. A pomirba se može postići samo prihvaćanjem odgovornosti, traženjem oprosta i jačanjem moralne obnove društva".
Koruška nadbiskupija brani skup u Bleiburgu, istodobno se ograđuje
Katolička crkva u Koruškoj založila se za dostojanstvenu ceremoniju odavanja počasti žrtvama Bleiburške tragedije i unaprijed se distancirala od mogućih antisemitskih ili fašističkih zlouporaba, prenosi u petak na svojim stranicama Katolička informativna agencija Austrije (KAP).
"Mi smo za odavanje počasti mrtvima, ali protiv svakog oblika antisemitske ili fašističke instrumentalizacije", stoji u priopćenju Koruške biskupije, kako pronosi KAP.
Biskupija je nadalje priopćila kako se "jasno i odlučno" distancira od "eventualnih antisemitskih instrumentalizacija ovog okupljanja" kao i od "mogućeg glorificiranja fašističke prošlosti".
Istodobno se ističe duhovni karakter ovog okupljanja u organizaciji Hrvatske katoličke crkve.
"Ova liturgijska komemoracija na Lojbaškom polju obiteljima žrtava daju priliku da odaju počast tada ubijenima i da se za njih pomole", stoji u priopćenju Koruške biskupije, u čijoj nadležnosti se nalazi Bleburg i okolica.
U priopćenju se nadalje objašnjava zašto je Lojbaško polje pored Bleiburga postalo važnim mjestom sjećanja.
"Strahote razdoblja koje je direktno uslijedilo nakon 2. svjetskog rata su dugo vremena u komunističkoj Jugoslaviji bile prešućivane i zato je Lojbaško polje postalo mjesto kršćanskog sjećanja za mnoge članove obitelji žrtava", stoji u priopćenju.
Kako prenosi KAP, ovim priopćenjem biskupija je reagirala na zahtjev grupe političara i aktivista da se skup pored Bleiburga zabrani zbog "glorificiranja ustaškog pokreta". Ova skupina, predvođena političarima stranke Zeleni, taj je zahtjev čelništvu savezne pokrajine Koruška postavila još u utorak.
Koruški ured za zaštitu ustavnog poretka smatra kako ne postoje osnove za zabranu subotnjeg skupa, ali je priopćio da će on biti pod prismotrom državnih službi. (Hina)