U odorama koje asociraju na one što su ih četnici nosili tijekom Drugog svjetskog rata te uz njhovo znakovlje i ratne zastave oko 200 okupljenih postrojili su se u središtu Višegrada.
"On (Mihailović) je čovjek koji je svoj život posvetio slobodi srpkog naroda, razvoju demokracije i obrani domovine od fašističkih agresora i komunista", izjavio je novinarima u Višegradu Dušan Sladojević koji se predstavio kao "predsjednik Ravnogorskog pokreta otadžbine Republike Srpske".
Razlog zbog kojega se sljednici četničke ideologije već godinama okupljaju upravo u ožujku u Višegradu je činjenica da je Mihailović u okolici tog gradića zarobljen 1946. godine u akciji tadašnje jugoslavenske službe državne sigurnosti.
Nakon uhićenja mu je suđeno, izrečena mu je smrtna kazna zbog odgovornosti za ratne zločine koje su počinili četnici pod njegovim zapovjedništvom a potom je strijeljan, vjerojatno su svibnju 1946.
No vlasti u Srbiji su u sklopu procesa rehabilitacije nacističkih suradnika iz Drugog svjetskog rata to osigurale i za Mihailovića. Viši sud u Beogradu je 2015. godine proglasio ništavnim suđenje provedeno 1946. godine te je Mihailoviću posmrtno vratio građanska prava.
Ubijeno najmanje 15 tisuća Hrvata
Prema procjenama koje je izradio Vladimir Žerjavić, ugledni hrvatski stručnjak za demografiju, u zločinima koje su počinile postrojbe pod Mihailovićevom zapovjedništvom ubijeno je najmanje 15 tisuća Hrvata i 29 tisuća Bošnjaka, tadašnjih muslimana.
Posebice teški zločini počinjeni su upravo na području istočne Bosne gdje se u protekim godinama okupljaju Mihailovićevi štovatelji.
Najveći dio stradalih Bošnjaka ubijen je na području Foče i Višegrada, a slični zločine zločine tamo su počinile i srpske paravojne postrojbe u posljednjem ratu u kojemu je iz Višegrada protjerano gotovo svo bošnjačko stanovništvo koje je do 1992. godine bilo većinsko a ubijeno je više od 1700 muškaraca, žena i djece.
"Sramotno je da državne institucije nijemo promatraju veličanje genocida i ratnog zločina, ali i ruganje žrtvama. Na ovakvim skupovima, koji su se ranije održavali, bilo je veoma malo pripadnika domicilnog stanovništva. Zbog toga se pitam na koji način su ti ljudi ušli u BiH u istim uniformama u kojima su se vršili zločini ne samo u Višegradu, nego i širom BiH", izjavila je za portal Faktor Bakira Hasečić, predsjednica udruge "Žena-žrtva rata" koja je i sama protjerana iz Višegrada. (Hina)